Povaljski prag najstariji je pisani spomenik hrvatskog staroslavenskog jezika na ćirilici, pisan na vapnencu veličine 124×22 cm. To je natpis na nadvratniku (pragu) opatije sv. Ivana Krstitelja u Povljima na Braču isklesan ubrzo nakon 1184. u simetrično ispisanu natpisu koji dijeli u sredini uklesan križ. Na pragu u stihovima piše kako je majstor Radonja na starokršćanskoj krstionici, koja je trebala poslužiti kao samostanska crkva, izradio opatijska vrata te kako je knez Brečko, želeći biti dionikom crkve, podario samostanu neke zemljišne posjede na otoku. Ti se podatci navode i u Povaljskoj listini. Povaljski prag čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.

Izvori uredi

Literatura uredi

  • Zelić-Bučan, B., Bosančica u srednjoj Dalmaciji. Izdanja Historijskog arhiva - Split, sv. 3, Split, 1961.
  • Ostojić, I., Povlja, povijesni prikaz, Split, 1968.
  • Šimunović, P. ,Povaljska listina i Povaljski prag. Brač u ranom srednjem vijeku, Povlja, str. 21-30., 1984.
  • Hercigonja, E., Povaljska listina i Povaljski prag u hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti, Brački zbornik bt. 15, Supetar, str. 60-77., 1987.
  • Šimunović, P., Antroponimijski sustav Povaljske listine i Povaljskog praga, Brački zbornik br. 15, Supetar, str. 134-149., 1987.
  • Josip Bratulić i Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura, 1. svezak, 8. – 17. stoljeće, str. 80, ISBN 953-96657-3-6