Privlaka (Zadarska županija)

općina i naselje u Hrvatskoj, Zadarska županija

Privlaka je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj i turističko odredište,[4] smještena između otoka Vira i grada Nina.

Privlaka

grb
Država Hrvatska
Županija Zadarska

NačelnikGašpar Begonja
Naselja1 općinsko naselje

Površina11,1 km2[1]
Površina središta11,1 km2
Koordinate44°16′N 15°08′E / 44.27°N 15.13°E / 44.27; 15.13

Stanovništvo (2021.)
Ukupno2128 [2]
– gustoća192 st./km2
Urbano2128
– gustoća192 st./km2

Odredišna pošta23233 Privlaka [3]
Stranicaprivlaka.hr

Zemljovid

Privlaka na zemljovidu Hrvatske
Privlaka
Privlaka

Privlaka na zemljovidu Hrvatske

Plaža u Privlaka
Plaža
Most povezuje Privlaku i Otok Vir

Zemljopis

uredi

Smještena je na prostranom, ravnom poluotoku u pjeskovita tla (7 km dužine i 4 km širine) koji sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski kanal. Od Nina je udaljena 2 km, a od Zadra 18 km. Odlikuje se blagom sredozemnom klimom s oko 2540 sunčanih sati godišnje.[nedostaje izvor]

U njezinoj se blizini nalaze se Park prirode Velebit (50 km) i Nacionalni park Paklenica (30 km).[4]

Stanovništvo

uredi
Općina/naselje Privlaka: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
548
669
725
831
941
1109
1400
1530
2179
2318
2364
2594
2281
2988
2199
2253
2128
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Prometna povezanost

uredi

Privlaka je na državnoj cesti D306, između Zadra i Vira, dvadesetak kilometara od Zadra, u blizini autoceste Zadar - Zagreb - Split i Rijeka. Zračna luka Zadar kao i trajekntna udaljena je 30 km.

Povijest

uredi

Kontinuitet naseljavanja u dijelu privlačkog poluotoka (današnjeg Gaza, Solina, Supetra i Gaja) ogleda se u nalazima kamenih izrađevina.[5] Najraniji grobovi Liburna čije će naselje na otočiću u prostranoj laguni, antička Aenona (Nin), postati jedno od značajnijih uporišta, utvrđeni su na prostoru Privlake i nedalekih Vrsiju.[6] Kontinuitet života na privlačkom poluotoku nastavio se u antičkom razdoblju i kasnije. Prvi pisani spomen Privlake sačuvan je iz 1296. gdje se spominje kao vinogradarsko mjesto, a ona je kroz povijest poznata kao mjesto pomoraca, ribara, a posebno kao sabunjara (pjeskara). Velike količine vode i plodno tlo od prapovijesti su omogućavali život na privlačkom poluotoku. Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine. Zadranin Ivan sin Mira iz Nina, zamolio je toga dana zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka – moj vinograd u Privlaci. U toj ispravi - oporuci ili teštamentu Ivana podrijetla iz Nina, a nastanjenog u Zadru, sačuvan je prvi pisani spomen Privlake.[7]

Prema najstarijim dokumentima, Privlaka je bila sastavni dio ninskog distrikta.[8] Moglo bi se reći da je Privlaka bila šire područje grada Nina, a u skolpu crkvenog ustroja Privlaka je bila jedna od župa Ninske biskupije.[9]

Od dosad objavljenih spisa zadarskih bilježnika, Privlaka se spominje u nekoliko dokumenata prvog objavljenog sveska Spisi zadarskog bilježnika Andrije pok. Petra iz Cantùa u Lombardiji za razdoblje od 1353. do 1355. godine. Riječ je o četirima kupoprodajnim ugovorima u kojima se prodaju solane na području Privlake, ninskim i zadarskim trgovcima i obrtnicima. Među objavljenim izvorima za navedeno razdoblje, dokumenti u kojima se ime Privlaka spominje po prvi put su listine koje predstavljaju pravni dokument o kupoprodajnim ugovorima ili obiteljskoj ostavštini, pri čemu je uvijek riječ o kupoprodajnim ugovorima zemljišta koje su srednjovjekovni plemići zadarskoga distrikta imali u mjestima u Privlaci.

Podatci o Privlaci također se nalaze u objavljenu Inventaru dobara Mihovila Suknara pok. Petra iz godine 1385.

Nakon Domovinskog rata Privlaka je bila u sastavu Grada Nina (1993. – 1997.), a od 1997. se izdvaja i postaje samostalno općinsko središte.

Gospodarstvo

uredi

Danas je Privlaka turističko mjesto, prije svega zahvaljujući brojnim pješčanim uvalama (na nekim mjestima i s ljekovitim blatom). Mjesto je poznato po sabunjarima, ljudima koji su vadili morski pijeska i na svojim ga drvenim brodovima (trabakulima, bracerima i leutima) razvozili uzduž cijele hrvatske obale.

U vinogradima se uzgaja privlačka bilina, autohtona vinska sorta.

Spomenici i znamenitosti

uredi

U okolici Privlake mogu se naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta, olupine i sl.

  • Župna crkva sv. Marije iz 19. st.
  • Crkva sv. Barbare iz 13. st.
  • Ostatci crkve sv. Kate iz 14. st.
  • Crkva sv. Vida iz 14. st
  • Crkva sv. Petra iz 17.st.
  • Crkva sv. Kristofora (1398.) od koje danas ništa nije ostalo.[10]

Obrazovanje

uredi

U središtu je mjesta Osnovna škola Privlaka, koja je nekoć nosila ime „Vlado Bagat”.

Kultura

uredi

U Privlaci djeluje Kulturno umjetničko društvo „Privlaka” (osnovano 2002.), ženska Klapa „Libar” te Aktiv dobrovoljnih davaoca krvi.

Šport

uredi
  • NK Sabunjar Privlaka
  • Nogometni klub Mladost (osnovan 1951.)
  • Košarkaški klub „Sabunjar“
  • Šahovski Klub „Sveti Vid”
  • Sportsko-ribolovno društvo „Morski Konjić”[11]

Poznate osobe

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. a b O Privlaci. Općina Privlaka. 20. srpnja 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. siječnja 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  5. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 56.
  6. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 60.
  7. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 83.
  8. Spisi zadarskih bilježnika, Zagreb, 1906., 99-91, 390.
  9. Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 99.
  10. Privlaka | Zadarske nadbiskupije. zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2022. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  11. Nogometni klub Mladost. opcina-privlaka.hr. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.