Wikipedija

Privlaka (Zadarska županija)

općina i naselje u Hrvatskoj, Zadarska županija

Privlaka je općina u Zadarskoj županiji u Hrvatskoj poznato turističko mjesto.[3]

Privlaka (Zadarska županija)
Privlaka (Zadarska županija)
 Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava)
Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil.
Privlaka

grb
Država Hrvatska
Županija Zadarska
NačelnikGašpar Begonja
NaseljaPrivlaka
Površina[1]11,1 km2
Površina središta11,1 km2
Koordinate44°16′N 15°08′E / 44.27°N 15.13°E / 44.27; 15.13
Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno2 128
– gustoća192 st./km2
Urbano2 128
– gustoća192 st./km2
Poštanski broj23233 Privlaka

Zemljovid

Privlaka na zemljovidu Hrvatske
Privlaka
Privlaka

Privlaka na zemljovidu Hrvatske

Plaža u Privlaka
Plaža
Most povezuje Privlaku i Otok Vir

Zemljopis uredi

Privlaka je smještena na prostranom, ravnom poluotoku pjeskovitog tla (7 km dužine i 4 km širine) koji sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski kanal. Od Nina je udaljena 2 km, a od Zadra je udaljena 18 km. Odlikuje se blagom mediteranskom klimom s 2.540 sunčanih sati godišnje.

Položaj Privlake značajan je utoliko što se u njenoj blizini nalazi kraljevski grad Nin (2 km) te Park prirode Velebit (50 km) i Nacionalni park Paklenica (30 km).[3]

Stanovništvo uredi

Općina/naselje Privlaka: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
548
669
725
831
941
1109
1400
1530
2179
2318
2364
2594
2281
2988
2199
2253
2128
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Prometna povezanost uredi

Privlaka je na državnoj cesti D306, između Zadra i Vira, dvadesetak kilometara od Zadra, u blizini auto ceste Zadar - Zagreb - Split i Rijeka. Zračna luka kao i trajekntna je udaljen 30 km.

Prirodni resursi uredi

Privlaka kao turističko mjesto posebno se oslanja na sve prirodne potencijale koji je okružuju, a to su more, blato za koje se vjeruje da pomaže zdravlju i bilje te blizina Velebita koji omogućava dodatne turističke animacije i aktivnosti. Zbog svega toga more kod Privlake pruža velike mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.

Mjesto je još poznato po sabunjarima, ljudima koji su mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora postali nadaleko poznati te nakon 2. svjetskog rata izgradili bijeli grad Zadar udaljen samo 15 minuta vožnje. Sabunjari su ostavili dubok trag u životu privlačkog čovjeka, te je po njima nogometni klub u Privlaci dobio naziv "Sabunjar". Svojim drvenim brodovima (trabakulima, bracerima i leutima) su razvozili pijesak uzduž cijele hrvatske obale.

Uprava uredi

Načelnik Općine Gašpar Begonja [4]

Povijest uredi

Kontinuitet naseljavanja u dijelu privlačkog poluotoka (današnjeg Gaza, Solina, Supetra i Gaja) ogleda se u nalazima kamenih izrađevina.[5] Najraniji grobovi Liburna čije će naselje na otočiću u prostranoj laguni, stara Aenona (Nin), postati jedno od najznačajnijih uporišta, utvrđeni su upravo na prostoru Privlake i nedalekih Vrsiju.[6] Kontinuitet života na privlačkom poluotoku nastavio se u antičkom razdoblju i kasnije. Prvi pisani spomen Privlake sačuvan je iz 1296. gdje se spominje kao vinogradarsko mjesto, a ona je kroz povijest poznata kao mjesto pomoraca, ribara, a posebno kao "sabunjara" (pjeskara). Velike količine vode i plodno tlo od prapovijesti su omogućavali život na privlačkom poluotoku. Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi od 10. travnja 1296. godine. Zadranin Ivan sin Mira iz Nina, zamolio je toga dana zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka – moj vinograd u Privlaci. U toj ispravi - oporuci ili teštamentu Ivana podrijetla iz Nina, a nastanjenog u Zadru, sačuvan je prvi pisani spomen Privlake.[7]

Prema najstarijim dokumentima, Privlaka je bila sastavni dio ninskog distrikta.[8] Moglo bi se reći da je Privlaka bila šire područje grada Nina, a u skolpu crkvenog ustroja Privlaka je bila jedna od župa Ninske biskupije.[9]

Od dosad objavljenih spisa zadarskih bilježnika, Privlaka se spominje u nekoliko dokumenata prvog objavljenog sveska Spisi zadarskog bilježnika Andrije pok. Petra iz Cantùa u Lombardiji za razdoblje od 1353. do 1355. godine. Riječ je o četiri ugovora kupoprodajnog karaktera u kojima se prodaju solane na području Privlake, ninskim i zadarskim trgovcima i obrtnicima. Među objavljenim izvorima za navedeno razdoblje posebice valja izdvojiti one dokumente koji svjedoče o prvim početcima Privlake i dokumentima u kojima se ime Privlaka spominje po prvi put. Takvih je izvora nekoliko, a riječ je o listinama koje predstavljaju pravni dokument o kupoprodajnim ugovorima ili obiteljskoj ostavštini, pri čemu je uvijek riječ o kupoprodajnim ugovorima zemljišta koje su srednjovjekovni plemići zadarskoga distrikta imali u mjestima u Privlaci.

Podatke o Privlaci također nalazimo u objavljenom Inventaru dobara Mihovila Suknara pok. Petra iz godine 1385. Prvi spomen Privlake sačuvan je u ispravi iz 13. stoljeća kad je Zadranin Ivan zamolio zadarskog bilježnika Tarallo Henrika da mu sastavi oporuku u kojoj se između ostalog navodi: Vinea mea de Privlaka - moj vinograd u Privlaci. Nakon Domovinskog rata Privlaka je u sastavu Grada Nina (1993. – 1997.), a od 1997. se izdvaja i postaje samostalno općinsko središte.

Gospodarstvo uredi

Danas je Privlaka turističko mjesto, prije svega zahvaljujući brojnim pješčanim uvalama (na nekim mjestima i s ljekovitim blatom). Mjesto je poznato po sabunjarima, ljudima koji su mukotrpnim vađenjem pijeska iz mora postali nadaleko poznati te nakon 2. svjetskog rata izgradili bijeli grad Zadar udaljen samo 15 minuta vožnje. Sabunjari su ostavili dubok trag u životu privlačkog čovjeka, te je po njima nogometni klub u Privlaci dobio naziv "Sabunjar". Svojim drvenim brodovima (trabakulima, bracerima i leutima) su razvozili pijesak uzduž cijele hrvatske obale. Stanovništvo Privlake zaposlenjem mahom ovisi o centru županije Zadru.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

U okolici Privlake mogu se naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta, olupine i raznovrstan bogati morski život.

  • Župna crkva sv. Marije iz 19. st.
  • Crkva sv. Barbare iz 13. st.
  • Ostaci crkve sv. Kate iz 14. st.
  • Crkva sv. Vida iz 14. st
  • Crkva sv. Petra iz 17.st.
  • Crkva sv. Kristofora (1398.) od koje danas ništa nije ostalo.[10]

Obrazovanje uredi

U centru je smještena Osnovna škola Privlaka, koja je nekoć nosila ime "Vlado Bagat".

Kultura uredi

U Privlaci djeluje Kulturno umjetničko društvo "Privlaka", ženska Klapa "Libar" te Aktiv Dobrovoljnih Davaoca Krvi. KUD Privlaka je osnovan 2002.godine te okuplja oko sebe svu povijesnu ostavštinu Privlačkog kraja. Ženska klapa Libar koja sudjeluje na svim značajnim susretima klapa u hrvatskoj gdje polučuje zapažene rezultate. Aktiv DDK vezuje oko sebe više od 200 davatelja krvi, s time da je prosjek godina davalaštva 27, dok se u tri godišnja darivanja krvi prikupi i do 150 doza darovane krvi.

Šport uredi

  • Nogometni klub Mladost iz Privlake osnovan je 1951 god
  • Košarkaški klub „Sabunjar“
  • Šahovski Klub "Sveti Vid"
  • Sportsko-ribolovno društvo "Morski Konjić [11]

Izvori uredi

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ a b O Privlaci. Općina Privlaka. 20. srpnja 2017. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  4. ↑ Ured načelnika. Općina Privlaka. 31. srpnja 2017. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  5. ↑ Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 56.
  6. ↑ Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 60.
  7. ↑ Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 83.
  8. ↑ Spisi zadarskih bilježnika, Zagreb, 1906., 99-91, 390.
  9. ↑ Privlaka, ur.: Josip Kolanović, Privlački počeci, Razdoblje kamenog doba, Zagreb, 2000. str. 99.
  10. ↑ Privlaka | Zadarske nadbiskupije. zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  11. ↑ Nogometni klub Mladost. opcina-privlaka.hr. Pristupljeno 28. ožujka 2022.
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Privlaka_(Zadarska_županija)&oldid=6708491"