Razgovor:Bog

-Svakako tekst o terminu 'bog' ne može ostati ovakav kakav jest, jer izražava isprva iščuđavanje a u daljnjemu i religijsku propagandu. Predlažem da ovo ispiše Donatus, koji, pošto se bavi Židovima i judaizmom, svakako je jedan od najkompetentnijih. --Zeljko 12:45, 8. kolovoza 2006. (CEST)

Stavio sam kratak uvodni tekst, uglavnom prema engleskoj wikipediji. Maknuo sam stari tekst, koji je govorio o stvarima koje su ionako već pokrivene u članku kršćanstvo. Općenito savjetujem drugim uređivačima da pišu što manje o konkretnim religijama i da umjesto toga koriste poveznice. --Zmaj 18:43, 8. kolovoza 2006. (CEST)

Jedno pitanje: što kažete da umjesto "monoteizam" i "politeizam" stavimo "jednoboštvo" i "mnogoboštvo"? Potonji se izrazi manje koriste, ali su hrvatskiji. --Zmaj 18:44, 8. kolovoza 2006. (CEST)

Može, što se mene tiće, monoteizam i politeizam su stručni nazivi koji se koriste u svim jezicima, stoga su veoma prepoznatljivi u tekstovima. --Zeljko 18:52, 8. kolovoza 2006. (CEST)

Ova definicija nevalja, zahtijeva poznavanje kršćanstva, islama i judaizma, pa od toga stvoriti jedinstvenu definiciju što je bog u tome Vašemu monoteizmu. Bolje to prepustite Donatu, ili nekome tko se bavi religijom. --Zeljko 23:01, 18. prosinac 2006. (CET)

Bog nije biće

znači 'nadljudsko biće' , treba brisat. Lijepo zamolite Donata da Vam kaže definiciju boga. --Zeljko (razgovor) 14:22, 2. svibanj 2008. (CEST)

Božanstvo

Želim reći dvoje: Bog je natprirodno biće i sila, bolje bi bilo da se ovaj članak zove Božanstvo, jer postoji bog i boginja, što je različito.--Lord Valensus (razgovor) 12:16, 24. srpanj 2008. (CEST)

Bog nije biće. --Zeljko (razgovor) 13:16, 24. srpanj 2008. (CEST) Nego što, ličnost?--Lord Valensus (razgovor) 13:34, 24. srpanj 2008. (CEST)

a tko to zna, nije mi rekao, ali svakako bi bilo bolje prebaciti na božanstvo pa podržavam prijedlog. --Zeljko (razgovor) 13:37, 24. srpanj 2008. (CEST)

Problem je taj što se poglavito misli na kršćanskog boga, ali bog je i bjeloglavi otac Maret Khmaknian, Ajok, Emeli Hin, etc. ... u prvom su redu to beskrajni sveprisutni duhovi i stvoritelji. --Zeljko (razgovor) 13:44, 24. srpanj 2008. (CEST)

U većini religija pojam „bog" doista jest biće - ne „stvor", ali „biće" da. „Biće" je po tome što jest. Da nije, onda bi bio „nebiće". Ako je bog duh, to ne znači da nije biće. Protivim se premještanju ovog članka pod pojam „božanstvo", jer ništa ne priječi da imamo pojam „bog" u muškom rodu, baš kao što imamo i pojam „đakon", a nemamo pojam „đakonisa", ili „lav", a nemamo „lavica". Usto, božanstvo nije isto što i bog. Božanstvo je svojstvo boga i božice. Istina je da se „božanstvo" rabi u kada se želi označiti neki poganski (s kršćanske točke gledišta) bog ili boginja, no to bi onda bio POV.--Donatus (razgovor) 13:53, 24. srpanj 2008. (CEST)

Božice i bogovi ne treba stavljati u članak Bog, koji treba dopuniti. Bolje bi bilo napraviti jedan novi članak, Božanstvo, koji bi bio članak sam za sebe, a ne ga preusmjeravati kao što sam ja predložio jučer.--Lord Valensus (razgovor) 16:41, 25. srpanj 2008. (CEST)

Razgovor Bog

Pri definiciji Boga trebalo bi uzeti u obzir da Bog nije imanje ni pravo niti jedne od svjetskih religija, već da se kao izraz različito manifestira u svim vjeroispovjedima, tvoreći jedno jedinstvo različitosti. Judaistički Bog Jahve je tako Stvoritelj neba i zemlje, strogo judaistički njegovo ime se ne bi smijelo ni izgovarati, a kamoli definirati, Prvobitni kršćanski Bog je u osnovi je isti kao i u judaizmu, to je Jahve, Stvoritelj neba i zemlje, ali On se u Novom zavjetu preobrazio dobivši Osobnost ( biće ) u Isusu Kristu, tako da je pored Duha, koji je u njemu od vječnosti, dobio i treći lik pa postao trojedan. U islamu je Bog Allah jedinstven i sveprisutan , tako da je on i vjera i sudbina, radnja i zbivanje. U hinduizmu božje manifestacije nisu ničim ograničene, on je i biće i nebiće, animističke koncepcije hinduizam nije posve odbacio, tako da je Bog izražen i u najljepšim i najsnažnijim prirodnim bićima i stvarima. On predstavlja četiri velika elementa prirode, ali i ljudsku psihologiju, dakle razum, svijest, samosvijest, osjećanje...a pored svega toga on je i iznad svega toga. Budizam nema koncepciju Boga kao objekta stvaranja, ali suštinski ne odbacuje božansku stvaralačku milost, koja je izražena u buđenju svijesti i svesavršenom prosvijetljenju. Tibetanski budizam naprotiv ima koncepciju Boga, to je Dharma Kaja, stanje svesavršenog prosvjetljenja koje izzračuje četiri zrake mudrosti, čija milost prihvaća upućene ljudske duše. Predlažem takođe da se termin " Bog je nadljudsko biće " promjeni, u samoj kulturi koja dominira na našim prostorima, kršćanstvu, Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku, tako da čovjek u suštini svoje duše nosi božji otisak, Bog je Svetost i plemenitost u ljudskoj duši. Ova osnova povezuje sve velike religije, pa samim time nije opravdan termin nadljudskosti, koji više odgovara animističkim i mitološkim božanstvima. Mislim da " božice i božanstva" ne bi trebale biti zajedno sa definicijom Boga.

--Damir10.12 (razgovor) 11:19, 19. studeni 2008. (CET)

Upiši to Damire, i izbriši sve što ne valja, tamo ima svačega. --Zeljko (razgovor) 13:44, 19. studeni 2008. (CET)

Prijedlog definicije pojma Bog

Evo prijedloga koje sam djelomice preveo sa talijanske wikipedije, mislim da ima element općenitosti sa dosta poveznica koje uključuju i božice i bogovi.

Bog

U ontološko teističkim sistemima pojam Boga ( latinski deus, od divus = blještavi) se vezuje za transcendentno odnosno imanentno biće, čiji se odnosi sa čovjekom definiraju različito, zavisno od tipa vjere. U monoteističkim religijama i filozofskim pravcima , Bog predstavlja sveto, uzvišeno, vječno i beskrajno biće koje je stvorilo svemir. Monoteističkom shvaćanju Boga predhodi animizam kod primitivnog čovjeka, koji je u okolnom svijetu percipirao nadnaravno kao energetsku ili magijsku silu, politeizam kad je mnoštvo bogova ,božica i polubogova u antičko doba djelomice poprimilo i ljudske karakteristike.Panteizam je filozofski pogled na koncepciju Boga, ali taj se pojam vezuje i za drevni hinduizam. Jedina velika svijetska religija koja nema koncepciju Boga je budizam. --Damir10.12 (razgovor) 15:16, 20. studeni 2008. (CET)

Bog po iskustvima znanosti

+Bog po iskustvima znanosti je sila koja dolazi iz prirode a očituje se kao prisustvo duha koji ima svojstvo mjenjanja osobina i svijesti ljudi i životinja.Postojana sila se očituje u postojanju prirodne veze između nosioca te sile i njegovog pogleda na svijet i njegovog društvenog kretanja,stanja i zbivanja.Ta prirodna sila iskustvom i analizom može biti i nastati rođenjem djeteta i prenosom majke na dijete a postoji i kao prirodni obrambeni mehanizam dijeteta od njegovog rođenje pa nadalje i može biti prenosiva. izvor podataka Sadće — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 37.205.96.51 (razgovor • doprinosi) 13:16, 30. ožujka 2013.‎

Tipo u uvodu

Ispraviti nadprirodno u natprirodno. Mislim i da je bolje koje a ne kojeg. --5.43.66.10 03:02, 8. travnja 2023. (CEST)