Otvori glavni izbornik

ImeUredi

Podrijetlo imena Rodoč u potpunosti nije razjašnjeno. Ono što je sigurno je da se ne radi o imenici slavenskog podrijetla. Najvjerojatnije se radi o imenici ilirskog podrijetla, posebice ako se uzme u obzir da postoje dokazi odvijanja života u Rodoču još iz vremena Ilira.

StanovništvoUredi

Popisi 1971. - 1991.Uredi

Rodoč
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 2.735 (60,79%) 2.237 (52,93%) 1.823 (53,19%)
Muslimani 874 (19,42%) 706 (16,70%) 847 (24,71%)
Srbi 433 (9,62%) 446 (10,55%) 643 (18,76%)
Jugoslaveni 378 (8,40%) 711 (16,82%) 23 (0,67%)
ostali i nepoznato 79 (1,75%) 126 (2,98%) 91 (2,65%)
ukupno 4.499 4.226 3.427

Popis 2013.Uredi

Rodoč
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 2.898 (88,98%)
Bošnjaci 252 (7,74%)
Srbi 35 (1,07%)
ostali i nepoznato 72 (2,21%)
ukupno 3.257

ZnačajkeUredi

Rodoč je mostarsko predgrađe. Nalazi se oko 5 km južno od centra Mostara i oko 2 km južno od Starog mosta. U ranijem ustrojstvu grada pripadalo je mostarskoj općini Jugozapad. Još početkom 20. stoljeća u Rodoču je bio smješten Centar za obuku vojnih pilota. U njemu je bila smještena Vojna gimnazija, kasnije Vojni helidrom. Ono po čemu je Rodoč bio poznat u cjeloj Europi i svijetu je Zrakoplovna industrija "Soko Mostar" koja je bila jedina tvornica za izradu i proizvodnju vojnih aviona u JI Europi.

Danas se u Rodoču nalazi Fakultet za tjelesnu kulturu, kao i Fakultet glazbene umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, zatim "Mostarski sajam" koji se održava svakog proljeća s međunarodnim sudjelovanjem. U Rodoču se nalazi mnoštvo tvornica, poduzeća, poslovnih objekata i može se reći da se radi o gospodarskoj i poslovnoj žili kucavici grada Mostara i Hercegovine.

Rodoč je bilo najveće mostarsko i hercegovačko naselje s hrvatskim pučanstvom u Hercegovini koje nije imalo katoličku crkvu iako je bogoslužje kroz stoljeća služeno u adaptiranim objektima. Izradu crkve su opstruirale ondašnje vojne i komunističke vlasti obzirom da se radilo o centru vojne zrakoplovne industrije. Danas je zahvaljujući prije svega donacijama dobrih ljudi i poduzeća, napravljena crkva Sv. Ivana Krstitelja u kojoj se već održavaju prve mise, a potpuna izgradnja tek slijedi.

Jako puno uglednih Mostaraca koji su pridonjeli razvoju i ugledu svog grada i Hercegovine su iz mostarskog naselja Rodoč. Rodočana ima raznih profesija, od liječnika, pilota, inženjera, sudaca, novinara, svećenika do sportskih djelatnika i nogometnih igrača.

PovijestUredi

U proteklom ratu, tijekom srbijanske okupacije južnih dijelova grada Mostara i naselje Rodoč je bilo okupirano. Srpski agresori su spalili preko 80% kuća, većinu stanovnika koje su zatekli su pobili ili odveli u logore, uglavnom u logore u Bileći u istočnoj Hercegovin i u logor Morinje u Crnoj Gori gdje su trpjeli neviđena zlostavljanja i torture, a iz kojih se i mnogi nisu vratili svojim domovima. Zbog zlostavljanja u logorima u Morinju u Crnoj Gori je osuđeno nekoliko ratnih zločinaca (Zlatko Tarle, Mlađan Govedarica, Ivo Gojnić, Boro Gligić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin...). Nakon oslobađanja južnih dijelova grada stanovnici Rodoča su se opet vratili u svoj grad i naselje i ponovno ga izgradili.

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 8. lipnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.