Samosa (iz perz. سنبوساگ; sanbosag) je prženo ili pečeno tijesto s nadjevom koji može biti: začinjen krumpir, luk, grašak, leća, mljevena janjetina ili piletina i dr. Veličina i oblik variraju, a najčešći je oblik trokuta. Često se poslužuje uz orijentalne umake. Samosa je popularno predjelo na indijskom potkontinentu, u jugoistočnoj, srednjoj i jugozapadnoj Aziji, na Arapskom poluotoku, na Mediteranu, na Rogu Afrike, u sjevernoj i južnoj Africi.

Samosa

Vjeruje se, da je jelo nastalo u središnjoj Aziji (gdje je poznato kao samsa) oko 10. stoljeća.[1] Spomenuo ga je iranski povjesničar Abolfazl Beyhaqi (995.1077.). Samosa je postala popularno jelo u Indiji od 13. ili 14. stoljeća, a proširili su ga trgovci iz regije. Amir Husro (1253. – 1325.), znanstvenik i kraljevski pjesnik sultanata Delhi, napisao je oko 1300., da knezovi i plemići uživaju u "samosi pripremljenoj od mesa, gheea (vrsta maslaca), luka i dr.".[2] Ibn Battuta, putnik i istraživač iz 14. stoljeća, opisuje samosu kao malu pitu punjenu mljevenim mesom, bademima, pistacijama, orasima i začinima.

Postoje mnoge regionalne inačice samose pod raznim imenima.

Izvori

uredi
  1. Davidson, Alan (1999). The Oxford Companion to Food. Oxford University Press. Preuzeto 22. srpnja 2012.
  2. http://www.tribuneindia.com/2004/20040905/spectrum/food.htm Preuzeto 22. srpnja 2012.