Kamenikovke
Kamenikovke (lat. Saxifragaceae), biljna porodica u redu kamenikolike, koja ime dobiva po rodu Saxifraga (kamenika), a ime dolazi od latinske riječi saxum (kamen) i frangere (razlomiti), zato što često rastu u pukotinama stijena i kamena.
Kamenikovke | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Saxifragales |
Porodica: | Saxifragaceae Juss. |
Baze podataka | |
Poprodica se sastooji od preko 850 priznatih vrsta unutar 32 roda.[1]
Opći opis
urediSaxifragaceae, s oko 33 roda i 540 vrsta, gotovo je u potpunosti zeljasta. Većina vrsta porodice raste u vlažnim šumama u hladnim sjevernim regijama. Pripadnici roda Saxifraga (doslovno "razbijač stijena"), sa svojom upornom sposobnošću da uspijevaju na živim stijenama u hladnim, oštrim klimatskim uvjetima, imaju čvrst korijenski sustav i prodorno glavno korijenje. Među zeljastim porodicama u redu, Saxifragaceae su možda najvažnije hortikulturno. Saxifraga, Astilbe i Heuchera sadrže mnoge vrste koje se uzgajaju u kamenjarima i šumskim vrtovima. Cvjetovi su obično dvospolni i često pomalo upadljivi, a listovi variraju od jednostavnih do složenih i ponekad su grupirani u bazalnu rozetu. Izbojci i listovi nekih biljaka jedu se ili kuhaju kao čaj. Stanovnici gorja Appalachian prave salate s Saxifraga erosa (“planinska salata” ili “jelenji jezik”).[2]
Članovi su kozmopolitski rasprostranjeni, ali prvenstveno porijeklom iz sjevernih hladnih i umjerenih regija. Članovi porodice imaju listove koji se karakteristično izmjenjuju duž stabljike i ponekad su duboko režnjevi ili oblikuju rozete. Cvjetovi imaju i muške i ženske dijelove i četiri ili pet čašica i latica; obično se rađaju u razgranatim skupinama i imaju raspon boja od zelenkaste do bijele ili žute i od ružičaste ili crvene do ljubičaste. Plod je čahura s mnogo sjemenki.[3]
Većina kultiviranih vrsta u porodici pripada rodu kamenika (Saxifraga). Dobro poznati članovi porodice koji se često sade u kamenjarima ili kao granični ukrasi uključuju “koraljna zvona” (rod Heuchera), Astilbu, “biskupsku kapu” (Mitella), šumske zvijezde (Lithophragma), “indijsku rabarbaru” (Darmera peltata), Pjenasti cvijet (Tiarella) i Tolmiea menziesii.[3]
Lišće Astilbe philippinensis koristi se u sjevernom Luzonu na Filipinima za dimljenje. Rizomi kineske bergenije (Bergenia purpurascens) koriste se u kineskoj medicini za zaustavljanje krvarenja i služe kao tonik. “Srcelisni pjenasti cvijet” (Tiarella cordifolia) iz Sjeverne Amerike koristi se u narodnoj medicini kao diuretik i tonik. Puzava kamenika (Saxifraga stolonifera), porijeklom iz Kine i Japana, koristi se na Javi, u Vijetnamu i raznim dijelovima Kine za bolove u uhu i druge probleme s ušima. Također se koristi u Kini za napade kolere i za liječenje hemoroida.[3]
Porodica Saxifragaceae ilustrira cijeli raspon prilagodbe različitim uvjetima vlage. Saxifraga nutans prava je vodena biljka. “Močvarna kamenika” (Micranthes pensylvanica) raste u močvarama, a “salatna kamenika” (M. micranthidifolia) raste u hladnim planinskim potocima i na vlažnom kamenju. Ostale su vrste više-manje prilagođene suhim uvjetima, među kojima je i Saxifraga tridactylites, koji skladišti vlagu u malim lukovičastim tijelima na stabljici (bulbils). Slično, S. trifurcata ima snažno kutikulariziranu epidermu, S. globulifera stvara membranozne ljuske pupoljaka i dlakave stipule, a “gruba kamenika” (S. aspera) skladišti vlagu u svojim mesnatim, jako kutikulariziranim, dugotrajnim listovima; sve su primjeri prilagodbi na suha staništa. Kod nekih se stvaraju lisne rozete. Osnove donjeg lišća u rozetama su tek slabo kutikularizirane, tako da rosu koja se tu nakuplja lišće može upiti u dovoljnoj količini da se razvije cvjetni izboj.[3]
Vrste iz roda Saxifraga poznate su po svojoj upornoj sposobnosti da rastu i uspijevaju na izloženim stijenama i u pukotinama stijena. Ime Saxifraga doslovno znači "razbijač stijena". Tako kammenike rastu visoko u alpskim predjelima europskih planina, na mjestima koja su dulje vrijeme u godini prekrivena snijegom i ledom. Biljke imaju čvrst žilav korijenski sustav i duboko prodiruće glavne korijene. U istim surovim uvjetima, neke kamenike se razvijaju kao jastučaste biljke, što uključuje značajno smanjenje površine lišća i skraćeni izdanak.[3]
Međutim, većina vrsta Saxifragaceae raste u vlažnim zasjenjenim šumama. Među njima su vrste Saxifraga, Astilbe, Rodgersia, Astilboides, Peltiphyllum, Micranthes i Boykinia.[3]
Rodovi
uredi- Familia Saxifragaceae Juss. (795 spp.)
- Tribus Cascadieae R.A.Folk & Soltis
- Cascadia A. M. Johnson (1 sp.)
- Saxifragodes D. M. Moore (1 sp.)
- Tribus Chrysosplenieae Dumort.
- Peltoboykinia (Engl.) Hara (2 spp.)
- Chrysosplenium L. (82 spp.)
- Tribus Micrantheae R.A.Folk & Soltis
- Micranthes Haw. (84 spp.)
- Tribus Darmereae R.A.Folk & Soltis
- Mukdenia Koidz. (1 sp.)
- Oresitrophe Bunge (1 sp.)
- Astilboides (Hemsl.) Engl. (1 sp.)
- Darmera Voss (1 sp.)
- Rodgersia A. Gray (5 spp.)
- Bergenia Moench (10 spp.)
- Tribus Leptarrheneae Schulze-Menz
- Leptarrhena R. Br. (1 sp.)
- Tanakaea Franch. & Sav. (1 sp.)
- Tribus Saniculiphylleae C. Y. Wu & T. C. Ku
- Saniculiphyllum C. Y. Wu & T. C. Ku (1 sp.)
- Tribus Astilbeae Schulze-Menz
- Saxifragopsis Small (1 sp.)
- Astilbe Buch.-Ham. (25 spp.)
- Tribus Boykinieae R.A.Folk & Soltis
- Telesonix Raf. (1 sp.)
- Jepsonia Small (3 spp.)
- Sullivantia Torr. & A. Gray (3 spp.)
- Boykinia Nutt. (8 spp.)
- Hemieva Raf. (1 sp.)
- Suksdorfia A. Gray (1 sp.)
- Bolandra A. Gray (2 spp.)
- Hieronymusia Engl. (1 sp.)
- Tribus Heuchereae Bartl.
- Tiarella L. (7 spp.)
- Spuriomitella (H.Boissieu) R.A.Folk & Y.Okuyama (1 sp.)
- Elmera Rydb. (1 sp.)
- Mitellastra Howell (1 sp.)
- Conimitella Rydb. (1 sp.)
- Ozomelis Raf. (3 spp.)
- Tolmiea Torr. & A. Gray (2 spp.)
- Pectiantia Raf. (1 sp.)
- Tellima R. Br. (1 sp.)
- Asimitellaria (Wakab.) R.A.Folk & Y.Okuyama (11 spp.)
- Bensoniella Morton (1 sp.)
- Brewerimitella (Engl.) R.A.Folk & Y.Okuyama (2 spp.)
- Mitella L. (3 spp.)
- Lithophragma (Nutt.) Torr. & A. Gray (9 spp.)
- Heuchera L. (50 spp.)
- Tribus Saxifrageae Dumort.
- Saxifraga L. (462 spp.)
- Brachycaulos Dikshit & Panigrahi (1 sp.)
- Tribus Cascadieae R.A.Folk & Soltis