Skandinavski poluotok
Skandinavski poluotok je geografska regija u sjevernoj Europi. Sastoji se od Norveške, Švedske i djela sjeverne Finske. Naziv Skandinavski dolazi od riječi Skania. Skania je švedska pokrajina, koja se nalazi na južnom dijelu Skandinavskog poluotoka.
| Dodaj infookvir "poluotok". (Primjeri uporabe predloška) |
Zemljopis uredi
Skandinavski poluotok je najveći poluotok u Europi. To je oko 1.850 km dug, i oko 370-805 km širok poluotok.
Granice između Norveške i Švedske, općenito definira Skandinavsko gorje. Skandinavski poluotok okružen je s nekoliko vodenih cjelina:
- Baltičko more (uključujući Botnički zaljev) na istoku, s autonomnim Ålandski otocima, između Švedske i Finske, te Gotlanda.
- Sjeverno more (uključujući Kattegat i Skagerrak) na zapadu i jugozapadu.
- Norveško more na zapadu
- Barentsovo more na sjeveru
Najviši vrh Skandinavskog poluotoka je bio Glittertind, u Norveškoj, čija je visina 2.470 m nadmorske visine. No, s obzirom na ledenjak koji je djelomično rastopljen, najviša razina je na 2.469 m, na Galdhøpiggenu, također u Norveškoj. Tamo je i Jostedalsbreen, najveći ledenjak kontinentalne Europe. Oko jedna četvrtina Skandinavskog poluotoka nalazi se sjeverno od Arktičkog kruga, s najsjevernijom točkom na rtu Nordkap. Cijeli Skandinavski poluotok bogat je drvom, željezom, bakrom i ostalim rudama. Najbolja poljoprivredna zemljišta nalaze se na jugu Švedske. Veliki izvori nafte i prirodnog plina nalaze se izvan norveške obale u Sjeverno more i Atlantski ocean.
Veliki dio stanovništva Skandinavskog poluotoka živi u gradovima na južnom dijelu poluotoka, kako u Stockholmu i Göteborgu, u Švedskoj, tako i u Oslu, u Norveškoj.