Svojtina
Svojtina je naselje u općini Tuzla, Federacija BiH, BiH.
  Svojtina Svojtina na zemljovidu Bosne i Hercegovine | |
| Županija | Županija Soli |
| Općina/Grad | Tuzla |
| Nadmorska visina | 508 m |
| Zemljopisne koordinate | 44°34′43″N 18°42′25″E / 44.5786°N 18.7070°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - Ukupno | 189 |
| Pošta | 75108 Tuzla |
| Pozivni broj | +387 035 |
 Svojtina Svojtina na zemljovidu Tuzlanske županije | |
Zemljopis uredi
Nalazi se u središnjem dijelu sliva rijeke Soline, na pretežno brdskom terenu, nadmorske visine od 350 – 500 m.[1] Zbog brdsko-planinske naravi ovog područja, usklađeno se njime oblikovao se prostorni razmještaj, veličini i razvitak svih naselja ovog kraja.[2] Svojtina je površine 2,49 km2.[3]
Ime uredi
Naziv potječe vjerojatno od slavenizirane latinske riječi sui.[4]
Povijest uredi
Nema pisanih izvora o nastanku Svojtine. Sudeći po nekropoli stećaka u selu, kraj je bio naseljen i u srednjem vijeku.[4] U srednjem vijeku u 16. stoljeću Svojtina se spominje kao naselje.[2] Iskonske gospodarske djelatnosti seljana su poljoprivreda i eksploatacija kamena za vlastite potrebe (gradnja kuća) i prodaju. Vadili su ga na Majdanu.[4]
Kuće su izgrađene na iskrčenim brežuljcima, kosama i dolinskim stranama i dosta su udaljene između sebe. Očigledno je da su predci današnjih stanovnika krčili šume radi naseljavanja, odnosno sela su podignuta na krčevinama.[2] Selo je građeno kao "razbijeno naselje". U Drenoviku, Josipovićima i uz granicu ka Koscima su manje skupine objekata, te nešto brojnije kuće u Kamenjašima. Kuće su prije gradili na višim, a u novije vrijeme kuće i ostali objekti grade u nižim predjelima.[4]
U Svojtini su proteklih nekoliko desetljeća bili teški uvjeti života, te je stanovništvo iseljavalo, naročito iz zaselka Kamenjaša. Iseljeni stanovnici naselili su se bliže, u Solinu,[3] tj. u naselje Mala Solina.[5] 1992. – 1995. godine i poslije Svojtina je osobito ostala bez stanovnika, naročito mladih.[3] Preostalo je 15-ak obitelji.[5]
Zbog svog zemljopisnog položaja neko je vrijeme pripadala MZ Solina, pa MZ Grabovica a sad je dio MZ Dokanj.[5] Nova crkva u Solini je crkva i za stanovnike Svojtine.[5]
Promet i infrastruktura uredi
Geoprometno Svojtina je periferna. 1977. godine napravljen je uski makadamski put kojim se promet i danas odvija. Nekad se promet odvijao putom koji je vodio zapadnim rubom naselja (po tzv. Majdanu).[4] Nedostatno izgrađeni putevi, nedostatno izgrađena elektroopskrbna i vodovodna mreža bili su veliki problem stanovnicima i tek nedavno je nešto izgrađeno.[5]
Kultura uredi
Svojtina pripada samostanskoj župi sv. Petra i Pavla u Tuzli. U Svojtini se nalazi kapelica[6] i katoličko groblje.
Gospodarstvo uredi
U prošlosti su poljoprivreda i vađanje kamena bile glavne gospodarske djelatnosti. Danas se mještani bave ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom.[5]
Stanovništvo uredi
| Svojtina[7][8] | ||||||
| godina popisa | 1991.[9] | 1981.[10] | 1971.[11] | 1961.[12] | ||
| Hrvati | 158 | 263 | 296 | 274 | ||
| Srbi | 2 | 3 | ||||
| Muslimani | ||||||
| Jugoslaveni | 14 | 2 | ||||
| ostali i nepoznato | 17 | |||||
| ukupno | 189 | 267 | 296 | 277 | ||
Usporedi uredi
- Svojat kod Živinica
Galerija uredi
-
Šarampov, Pejića brdo - Pejići, Svojtina -
Svojtina, zima 2017. -
Svojtina, zima 2017. -
Svojtina, Kosci -
-
-
Kuća u Svojtini, rano proljeće 2015. -
Kuća u Svojtini, rano proljeće 2015. -
Kuća u Svojtini, rano proljeće 2015. -
Ograda, kuće i puteljak u Svojtini, rano proljeće 2015. -
Puteljak kroz Svojtinu, rano proljeće 2015. -
Puteljak u Svojtini, rano proljeće 2015. -
Kuće u Svojtini, rano proljeće 2015. -
Kuća u Svojtini, rano proljeće 2015. -
Panorama u Svojtini, rano proljeće 2015.
Izvori uredi
- ↑ Hrvatski dom Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2020. (Wayback Machine) Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline. Časopis Gradovrh. Godište VI, br. 6, studeni 2009., str. 336
- ↑ a b c Issuu.com Hrvatski dom. Gradovrh, časopis za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Godište X, rujan 2013. Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline, str. 269.
- ↑ a b c Hrvatski dom Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2020. (Wayback Machine) Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline. Časopis Gradovrh. Godište VI, br. 6, studeni 2009., str. 325
- ↑ a b c d e Hrvatski dom Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2020. (Wayback Machine) Borjana Petrović-Vilušić: Naselja u slivu rijeke Soline. Časopis Gradovrh. Godište VI, br. 6, studeni 2009., str. 337
- ↑ a b c d e f (boš.) Tuzlarije S.P. Zaboravljeno naselje Svojtina - 2. travnja 2015. (pristupljeno 22. studenoga 2019.)
- ↑ Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.)
- ↑ Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- ↑ internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 112) (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. travnja 2016.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961 (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 30. travnja 2016.