Otvori glavni izbornik

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Djeluje putem tržišnih mehanizama,u kojim ponuda i potražnja određuje cijene na tržištu.

TemeljiUredi

Tržište i tržišni mehanizam je osnova ekonomske teorije. Nastaje ili razvija se kao posljedica proizvodnje roba i podjele rada.

Tržišna ekonomija se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije. Djeluje kroz tržišni mehanizam interakcije ponude i potražnje, što rezultirala tržišnu cijenu.

Sudionici mogu slobodno djelovati u uvjetima slobodnog tržišnog natjecanja. Slobodno tržišno gospodarstvo obuhvača područja roba, usluga, proizvoda, rada zemljišta i kapitala, slobodnu vanjske trgovine i neovisne središnje burze i trgovinu.

Izbor potrošača je odlučujuci.

Tržišna ekonomija pretpostavlja konkurenciju. Glavni preduvjet za funkcioniranje slobodnog tržišnog gospodarstva je poslovanje, koje pretpostavlja privatno vlasništvo.

U tržišnoj privredi država ima pored načela laissez fairea obavezu, utvrditi opća pravila igre gospodarskih aktivnosti te osigurati provođenje zakona.

Pravila zaštite i promicanja slobodnog tržišnog natjecanja i spriječiti nepotrebno miješanja u tržište od strane države.

U prijelazu na tržišno gospodarstvo neophodna je privatizacija, liberalizacija cijena, vanjske trgovine, konvertibilnost valute. Potrebno je osigurati uravnotežen državni proračun i smanjiti sve oblike reguliranja tržišta. Zagovornici tržišnog gospodarstva djeluju protiv svega što spriječava slobodno formiranje cijena.

Oblici tržišnog gospodarstvaUredi

Slobodno tržišno gospodarstvoUredi

Model slobodnog tržišnog gospodarstva je prvi put opisao Adam Smith (1723-1790). Proizvodnja i potrošnja su pod kontrolom tržišta. Država djeluje samo posredno na tržištu kroz pružanje javnih dobara i stvaranje pravnog sustava.

Glavne osobitosti slobodnog tržišta su:

  • sloboda ugovora
  • sloboda poduzetništva
  • slobode potrošača, trgovine i
  • sloboda privatnog vlasništva
  • slobodno formiranje cijena proizvoda koje određuje ponuda i potražnja
  • slobodan pristup tržištu za potrošače i proizvođače omogućava učinkovitu raspodjelu resursa
  • slobodno natjecanje. Konkurencija među tvrtkama pomaže u poboljšanju cijena i kvalitete.

Socijalno tržišno gospodarstvoUredi

Alfred Müller Armack i Ludwig Erhard stvorili su model socijalnog tržišnog gospodarstva koje je izgrađeno na elementima slobodnog tržišnog gospodarstva, ali je dopunjeno politikom konkurencije i regulatornih mjera u određenim slučajevima. Država bi prema tim modelu trebala intervenirati u pojedinim slučajevima, kao primjerice intervencijama protiv stvaranja monopola ili kartela . Socijalna tržišna ekonomija se temelji na neoliberalizmu.

Socijalističko tržišno gospodarstvoUredi

Socijalistička tržišna ekonomiju karakterizira načelo decentraliziranog planiranja i koordinacija zajedničkog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Kapitalistička tržišna ekonomija je u skladu s privatnim vlasništvom nad sredstvima za proizvodnju.

Vanjske povezniceUredi