Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (kratica: UJDI) je bila jugoslavenska politička stranka ekstremno lijevog usmjerenja. Osnovana je 2. veljače 1989. u dvorani br. VII Filozofskog fakulteta u Zagrebu.[1] Sačinjavali su je marksisti koji su se zalagali za socijalističku i unitarnu Jugoslaviju i protivili se stvaranju suverene i neovisne Republike Hrvatske. Stranka nije naišla na širu potporu među građanima Jugoslavije te je ubrzo bila gurnuta na političku marginu.

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu
{{{logo opis}}}
Predsjednik Branko Horvat
Osnovana 2. veljače 1989.
Država djelovanja SFR Jugoslavija
Ideologija marksizam, demokratski socijalizam, demokratski centralizam
Politički položaj krajnja ljevica

Predsjednici su bili prvo Branko Horvat, a nakon njega je to bio Nebojša Popov. Direktor je bio Žarko Puhovski.

Ostali članovi odbora su bili Bogdan Bogdanović, Milan Kangrga, Lev Kreft, Shkëlzen Maliqi, Vesna Pešić, Koča Popović, Milorad Pupovac, Ljubiša Ristić, Božidar Gajo Sekulić, Rudi Supek, Ljubomir Tadić, Dubravka Ugrešić, Predrag Vranicki i Nenad Zakošek.

Od ostalih članova UJDI-a, nakon raspada Jugoslavije, u hrvatskom javnom životu istakao se Tomislav Reškovac, jedan od suatora udžbenika za predmet Marksizam i socijalističko samoupravljanje.[1][2] Bio je ravnatelj Instituta Otvoreno društvo - Hrvatska, član ekspertne skupine Cjelovite kurikularne reforme i jedan od autora programa stranke Možemo!.[3][4][5] Predsjednik je povjerenstva za izvannastavnu aktivnost "Građanski odgoj i obrazovanje" u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba.[6]

Na predsjedničkim izborima u Srbiji 9. prosinca 1990. Ivan Đurić je kandidirao kao zajednički kandidat UJDI i Saveza reformskih snaga (SRSJ, Federacija reformističkih snaga u Jugoslaviji) i dobio s 5,5% za treće mjesto.

1992. godine u Srbiji se UJDI udružio sa SRSJ i još nekim političkim skupinama u Građanski savez Srbije.

IzvoriUredi

  1. a b Mila Orlić, "Od postkomunizma do postjugoslavenstva. Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu", Politička misao 48 br. 4, 2011: 101.
  2. Uzelac, Maja; Dvornik, Srđan; Galović, Milan; Janda, Dubravka; Juriša, Slavko; Reškovac, Tomislav; Veljak, Lino; Vujičić, Antun. 1989. Marksizam i socijalističko samoupravljanje 1 (engleski). Školska knjiga. ISBN 978-86-03-99231-1
  3. NJIMA JE TOMAŠEVIĆ PREPUSTIO OBRAZOVANJE VAŠE DJECE! Aktivisti, donatori, nastavnici: Intrigantni detalji članova novog Povjerenstva. Dnevno.hr. 8. studenoga 2021. Pristupljeno 28. siječnja 2022.
  4. Kurikulum na čekanju: kod nas postoji strah od svega što se ne može izravno kontrolirati. Forum tjedni magazin - Forum.tm. Pristupljeno 28. siječnja 2022.
  5. Ljudi - Možemo! Zagreb je NAŠ! (engleski). 2. travnja 2021. Pristupljeno 28. siječnja 2022.
  6. Povjerenstvo za izvannastavnu aktivnost „Građanski odgoj i obrazovanje" u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba. www.zagreb.hr. Pristupljeno 28. siječnja 2022.

LiteraturaUredi

  • John B. Allcock, Yugoslavia, in: Political Parties of Eastern Europe, Russia and the Successor States, 1994, S. 639 (ISBN 0-582-25531-7)
  • Branko Horvat, The Association for Yugoslav Democratic Initiative, in: Yugoslavism. Histrories of a failed idea, 1918-1992, edited by Dejan Djokić, 2003, S. 298-303 (ISBN 1-85065-662-2)