Uzdol je naseljeno mjesto u općini Prozor-Rama, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Uzdol

Panorama Uzdola
Regija BiHSjeverna Hercegovina
EntitetFederacija BiH
ŽupanijaHercegovačko-neretvanska županija
Općina/GradProzor-Rama

Koordinate43°48′36″N 17°41′53″E / 43.81°N 17.698°E / 43.81; 17.698

Stanovništvo
 – naselje (2013.)247

Zemljovid
Uzdol na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Uzdol
Uzdol
Uzdol na zemljovidu BiH

Nalazi se istočno od Prozora. Selo je smješteno u sjevernoj Hercegovini te administrativno pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji.[2]

Povijest

uredi

Župa Uzdol najprije je nastala kao samostalna kapelanija, osnovana 1856. godine, koja je tada imala 822 vjernika. 1865. godine kapelanija je proglašena župom.[3] Prva je crkva sagrađena 1859. godine. Uspostavom župe i gradnjom crkve Uzdol postaje središte čitavoga kraja, a od tada se u uporabu uvodi i pojam Srednja Rama kao nova regionalna cjelina ramskoga kraja. Tijekom Prvog svjetskog rata postojeća je crkva bila oštećena, stoga je druga sagrađena (posvećena) 1927. godine, a današnja, nova izgrađena je 1985. godine.

Prije Prvog svjetskog rata (1910.) župa je imala 950 katolika. U ratu je poginulo 48 muškaraca. Prije početka Drugog svjetskog rata (1939.) župa je imala 1.256 katolika. U tom su ratu iz ove župe poginule 134 osobe. Župa je bila bez župnika od 1942. do 1946. godine, a u tom su je razdoblju pastorizirali fratri sa Šćita i Gračaca. U tom je vremenu u župnoj kući bila otvorena trgovina, gostionica, matični ured, ispostava Sreskog narodnog odbora i ured milicije. Župnik je kasnije, do povratka imovine župi, koristio samo dvije sobe. Tek su 1957. godine iz župne kuće iseljene zadnje civilne institucije i kuća je vraćena vlasniku. Prije zadnjeg rata u BiH u župi Uzdol bilo je 1965 katolika. U tomu je ratu župa teško stradala. Mnogi su župljani, vojnici i civili, poubijani, a gotovo cijela župa iseljena i mnoge kuće spaljene i devastirane. Godine 2002. župnik vlč. Miljenko Džalto završio je izgradnju memorijalnog centra gdje su prenesena tijela stradalih 14. rujna 1993. godine.[3]

Stanovništvo

uredi

1991.

uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[4]:

ukupno: 484

  • Hrvati - 483 (99,79%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 (0,21%)

2013.

uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 247

  • Hrvati - 246 (99,60%)
  • Srbi - 1 (0,40%)

Poznate osobe

uredi

Poznate osobe rođene u Uzdolu, podrijetlom iz Uzdola ili koje su živile i radile u Uzdolu.

Istaknuti župnici bili su Pavao Vukadin, Lovro Vucić, Bonaventura Šarić-Drženjak, Stjepan Krešić, Marko Majurić, Dragutin Jurić, Anto Weiss, Cvitan Čulina, Nikola Maslać, Josip Konopka, Antun Bogdan, Marko Jozinović, Franjo Mrak, Jozo Perić, Josip Lušić, Stjepan Džalto, Miljenko Džalto.[5][6]

Poveznice

uredi

Izvori

uredi
  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 25. kolovoza 2019.
  2. 25 godina od masakra 41 Hrvata u Uzdolu bez ijedne presudeArhivirana inačica izvorne stranice od 3. kolovoza 2019. (Wayback Machine), pristupljeno 3. kolovoza 2019.
  3. a b Franjevački samostan Rama-Šćit | Župa Uzdol. Pristupljeno 21. veljače 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  5. (): Župnici župe Uzdol 1856.–2007. Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. listopada 2017. (Wayback Machine), Uzdol.com, 19. listopada 2009. Pristupljeno 18. srpnja 2017.
  6. Župa Lug-Brankovići Tekst priredio: Matija Šimić: Dr. Marko Jozinović 7. listopada 2012. (pristupljeno 14. listopada 2017.)

Vanjske poveznice

uredi
Nedovršeni članak Uzdol koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.