Pavlovac (Subotica)
Pavlovac ili Vantelek (mađ. Vámtelek) je naselje na sjeveru Bačke, u Vojvodini.
Zemljopisni položaj uredi
Proteže se južno od grada Subotice i Verušića, sjeverozapadno od Đurđina i sjeveroistočno od Žednika. Kroz zapadni dio Pavlovca prolazi rječica Krivaja.
Povijest uredi
Stare je knjige spominju kao pustaru koja pripada Subotici. Grad ju je dobio u posjed kad je Subotica dobila povelju o povlastici slobodnoga kraljevskog grada.
Pustara Pavlovac nije bila nenaseljena, jer još popisi obveznika desetine kaločkom nadbiskupu iz 1543. spominju ovaj kraj, s 25 obvezanih domova. Još je nekoliko popisa spominjalo Pavlovac kao naselje, a 1662. ga dokumenti bilježe kao opustjelo. Pretpostavlja se da je staro naselje bilo blizu današnje željezničke postaje.
Tijekom srednjeg vijeka se na ovom predjelu nalazio pavlinski samostan,[1] na salašu Vece Čovića, potomka Đene Dulića, osnivača i prvog predsjednika najstarije kulturne ustanove u Bačkoj Pučke kasine.[2] Kad je samostan prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.[1]
Povijesno je jednim od hrvatskih naselja u Bačkoj.[3]
Na Pavlovcu mještani nalaze arheološke artefakte koji se prijavljuju nadležnima, ali se ne istražuju.[4]
Na Pavlovcu se nalaze salaši hrvatskih obitelji Čovića, Dulića, Kolara, Ivandekića, Krmpotića.
Ovdje je svoje imanje imala obitelj vodoinženjera Josipa Kiša, graditelja Velikog Bačkog kanala.[5]
Promet uredi
Kroz Pavlovac na zapadu je prolazila vicinalna željeznička pruga – ukinuta 1979. i demontirana tijekom 1990-ih godina[6] – koja je išla iz Subotice kroz Đurđin, za Crvenku. U Pavlovcu je željeznička postaja istog imena. Istočno od Pavlovca je cesta koja vodi od Subotice kroz Žednik i dalje prema jugu.
Izvori uredi
- Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 95, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ a b National Geographic Hrvatska Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. listopada 2007. (Wayback Machine) Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga.
- ↑ Blagoslovljena i urešena kapela svetišta ”Majke života” u Đurđinu, piše Ljudevit Vujković Lamić, Zvonik, Subotica, rujan 2002., broj: 9(95)
- ↑ Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 28, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Emisija Subjektiv na Pannon RTV. YouTube. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. siječnja 2023. Pristupljeno 10. siječnja 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
- ↑ diurnarius.info Jozsef Dozsai: Kiš je htio da Veliki kanal prođe i kroz Suboticu
- ↑ Iz istorije Đurđina– gradsubotica.com, 6. srpanj 2012.