Otvori glavni izbornik

Đurđin (srp.: Ђурђин, mađ. Györgyén, nje. Gjargstedt) je selo u Bačkoj u Vojvodini.

Đurđin
Ђурђин Györgyén Gjargstedt
Ulaz u Đurđin
Ulaz u Đurđin
Koordinate: 45°57′N 19°29′E / 45.95°N 19.483°E / 45.95; 19.483Koordinate: 45°57′N 19°29′E / 45.95°N 19.483°E / 45.95; 19.483
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Općina Subotica
Površina
 - Ukupna 69,2 km²
Visina 133m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1.746
 - Gustoća 25 stan./km²
Poštanski broj 24213
Pozivni broj 024
Registarska oznaka SU
Zemljovid
Đurđin na karti Srbija
Đurđin
Đurđin

ZemljopisUredi

Đurđin se nalazi na jednom od najplodnijih predjela u subotičkoj okolici. Zemlja na kojoj se nalazi je crnica.[1] Bogat je biljnim životom a s obzirom da se u đurđinskim predjelima rado zadržavala divljač, bio je omiljenim odredištem lovaca.[2]

PovijestUredi

Na đurđinskom se području nalazi predio Kraljičina zemlja, na kojem po predaji postoji utvrda iz vremena Sibinjanina Janka.[3] Spomen o njemu datira iz 1462., kad je i prvi put zapisano ime Đurđin. Zemlja je pripadala Matiji Korvinu, koji je u tom dokumentu darovao ju majci Elizabeti (mađ. Erzsébet Morzsinay) (odatle Kraljičina zemlja).[1]

Kad se đurđinski kraj naseljavao, u njemu je neprekidno živjelo tridesetak hrvatskih obitelji. Turska osvajanja Ugarske su ga skoro u potpunosti opustošila i razorila. Bunjevački Hrvati se u većim i organiziranijim skupinama ovdje doselili 1687. godine.[1]

Tijekom srednjeg vijeka je na predjelu imena Pavlovac nalazio se pavlinski samostan. Kad je prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.[1]

Poljodjelski uvjeti su kreirali gospodarstvo i način stanovanja ovog kraja. Kraj je poznat kao salašarski.[1]

1878. je Đurđin dobio školu.[4] To je bila 'Kopilova škola' koja je podignuta na posjedu Luke Kopilovića.[4] Uskoro su otvorene područne škole 'Čović škola', 'Milodanović škola', 'Šokčić škola' i škola na Pavlovcu.[4] Šokčićeva škula neko je vrijeme nosila ime Đene Dulića.[5]Svih tih pet škola objedinjeno je 1952. godine u jednu osmoljetnu osnovnu školu.[4] Ta se škola nalazila u staroj zgradi gdje je i sad škola. Od 1962. škola djeluje pod imenom OŠ Vladimir Nazor.[4] Đurđinskoj je školi lijepu zbirku fotografija donirao poznati subotički fotograf Augustin Juriga.[4]

PrometUredi

U Đurđinu se nekad nalazila željeznička postaja.[6]

Hrvati u ĐurđinuUredi

Etnički sastav 2002.[7]
Narod Stanovnika %
Hrvati 677 38,77%
Srbi 484 27,72%
Bunjevci 251 14,37%
Mađari 124 7,10%
Jugoslaveni 67 3,83%
Slovenci 7 0,40%
Crnogorci 7 0,40%
ostali 18 1,00%
nepoznato 0 0,00%

Hrvati čine relativnu većinu u Đurđinu 2002., a zajedno sa onima izjašnjenima kao "Bunjevci", čine natpolovičnu većinu.

Đurđin danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 6 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti [8] [9].

Danas u Đurđinu postoje skupine predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku.[10]

KulturaUredi

U Đurđinu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance [11].

Od hrvatskih ustanova, u Đurđinu djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin i komorni tamburaški orkestar Musica chorda.[12] Pored te hrvatske ustanove u Đurđinu se nalazi Bunjevački muzej, Hrvatski seljački prosvjetni dom i Hrvatska čitaona.[13]

Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti.[1] Tako đurđinska crkva sv. Josipa ima jedinstveni Križni put - napravljen je od slame.[1]

Etno-salaš, stara salaška obiteljska nastamba iz 1881. pokraj crkve u kojoj se nalazio župni ured. Sačuvana na inicijativu rkt. svećenika Lazara Ivana Krmpotića.[14]

ŠportUredi

U Đurđinu djeluju nogometni klub FK Đurđin koji se uglavnom natječe u međuopćinskim ligama i u općinskoj ligi Subotice[15] te konjički klub Đurđin.[16]

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga.
  2. Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 29
  3. Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 29
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 Radio Subotica na hrvatskom Nela Skenderović: U đurđinskoj školi obilježena tri velika jubileja, 29. studenoga 2012.
  5. Učitelj u salašarskoj škuli, piše Alojzije Stantić, Subotica, studeni 2003., broj: 11(109)
  6. Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 29
  7. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  8. National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke
  9. (srp.) B92 Đurđin - zlatno pletivo
  10. Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku
  11. Program Dužijance 2008.
  12. Matica hrvatska 01. siječnja 2004. - Matica hrvatska Subotica: Kronika događaja - siječanj / ožujak. Predstavljena knjiga Lazara Ivana Krmpotića Život i djelo Tone Kujundžić. Književna večer posvećena Toni Kujundžić u organizaciji ogranka Matice hrvatske Subotica.
  13. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  14. Etno-kuće kao turističke atrakcije. Hrvatska riječ, Pišu: Zvonko Sarić i Mirko Kopunović, str. 14, 3. listopada 2008-
  15. Hrvatska riječ Dražen Prćić: Klub se još uvijek nalazi u fazi razvoja, 21. kolovoza 2009., preuzeto 14. ožujka 2011.
  16. (srpski) Subotica - Izvještaj o radu
  17. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  18. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  19. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  20. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  21. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  22. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  23. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  24. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  25. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  26. Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Đurđin