Velika loža Jugoslavije

Ovo je članak o modernoj velikoj loži. Za veliku ložu prve Jugoslavije pogledajte članak Velika loža "Jugoslavija".
Za druga značenja pogledajte Velika loža Srbije.

Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (srp. Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) je najstarija velika loža u Srbiji. Osnovana je 1990. godine kao Velika loža Jugoslavije te je nakon raspada državne zajednice Srbije i Crne Gore promijenila naziv u sadašnji. Prva je velika loža osnovana na području socijalističke Jugoslavije nakon demokratskih promjena i ukidanja zabrane slobodnozidarskog organiziranja.

Velika loža Srbije
Велика ложа Србије
Utemeljena 23. lipnja 1990.
Osnivač Zoran Nenezić
Tip velika loža
Sjedište Beograd
Lokacija Srbija

Povijest uredi

Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s demokratskim promjenama kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri lože u Beogradu: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do osnivanja velike lože koja je osnovana 23. lipnja 1990. godine kao Velika loža Jugoslavije (srp. Велика ложа Југославије) unošenjem svjetla od strane Ujedinjene velike lože Njemačke. Osnivač i prvi velik majstor ove velike lože bio je Zoran Nenezić.[1]

Godine 1993. veliki dio članstva se izdvaja i osniva Regularnu veliku ložu Jugoslavije (današnja Regularna velika loža Srbije),[1][2] koju će nekoliko godina kasnije priznati Ujedinjena velika loža Engleske.

Loža "Ivanjski vijenac" osnovana je u Srijemskoj Mitrovici u studenom 1994. godine, dok je Loža "Mitropolit Stratimirović" osnovana u listopadu 1995. godine u Novom Sadu. Loža "Đorđe Weifert" osnovana je u proljeće 1996. godine u Beogradu, dok je Loža "Njegoš" osnovana u siječnju 1997. godine u Kotoru.[1]

Godine 1997. veliki dio članstva se izdvaja i osniva Veliku nacionalnu ložu Jugoslavije (današnja Velika nacionalna loža Srbije),[1][2] koju će nekoliko godina kasnije priznati Velika loža Francuske.

Raspadom Srbije i Crne Gore, 2006. godine, udruga mijenja naziv u Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije. Nakon smrti Nenezića 2021. godine udrugu je preuzeo Aleksandar Bogdanić.

Ustroj uredi

Sjedište Velike lože je u Beogradu.[3]

Lože uredi

  • Loža "Pobratim", Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1891. godine.
  • Loža "Sloga, rad i postojanstvo", Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1883. godine.
  • Loža "Maksimilijan Vrhovac", Beograd – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i masonu Maksimilijanu Vrhovcu, kao i po zagrebačkoj loži utemeljanoj 1913. godine.
  • Loža "Šumadija", Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1910. godine.
  • Loža "Ivanjski vijenac", Srijemska Mitrovica – nosi naziv po vijencu napravljenom od Ivanjskog cvijeća kojeg pravoslavni Srbi po običaju stavljaju na Ivanjdan na vrata svojih kuća.
  • Loža "Mitropolit Stratimirović", Novi Sad – nosi naziv po karlovačkom metropolitu i masonu Stefanu Stratimiroviću, kao i po novosadskoj loži utemeljanoj 1924. godine.
  • Loža "Đorđe Weifert", Beograd – nosi naziv po bankaru i masonu Đorđu Weifertu, prvom velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
  • Loža "Njegoš", Kotor

Popis velikih majstora uredi

Veliki majstori Velike lože Jugoslavije bili su:

  1. Zoran Nenezić (1990. – 1996.)
  2. Milan Lajhner (v.d., 1996 – 1997.); kasnije je bio i veliki majstor Velike nacionalne lože Jugoslavije, od 1997. do 2001. godine.

Škotski red uredi

Vrhovni savjet Škotskog reda Jugoslavije je dodatni red nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Uspostavljen je 1991. godine u Pragu pod pokroviteljstvom Vrhovno vijeće SAD južne jurisdikcije.[4]

Veliki zapovjednici (suvereni komanderi) Vrhovnog savjeta Jugoslavije su:[4][5]

  1. Zoran Nenezić (1991. – 1996.)
  2. Lazar Ristovski (1996. – 1997.)
  3. Ivan Draškoci (1997. – ?)

Poznati članovi uredi

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. a b c d Hronologija srpskog slobodnog zidarstva (PDF). Mason - nezavisni glasnik balkanskih slobodnih zidara. 9: 44–46. 2016
  2. a b Ikonić, Slobodan. 5. srpnja 2012. Posvađana braća. nin.rs. Pristupljeno 7. travnja 2024.
  3. Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 07551525 od 7. srpnja 1990. godine sa sjedištem na adresi Mačvanska 42, Općina Vračar, Beograd.
  4. a b Kratka istorija Vrhovnog Saveta Srbije. sirijus.rs. Pristupljeno 16. travnja 2024.
  5. Porodica Draškoci i širenje svetlosti u Braničevskom okrugu. dekalog.rs. Pristupljeno 16. travnja 2024.
  6. Prva otvorena ofanziva hrvatske masonerije!. freemasonry-croatia.org. Pristupljeno 5. travnja 2024.