Wikipedija

Regularna velika loža Srbije

Regularna velika loža Srbije (srp. Регуларна велика ложа Србије), skraćeno RVLS, je regularna velika loža u Srbiji. Ovo je najbrojnija velika loža u Srbiji s više od 2.000 članova.

Regularna velika loža Srbije
Регуларна велика ложа Србије
Skraćenica RVLS
Utemeljena 13. i 14. ožujka 1993.
Mjesto osnivanja Rimini, Italija
Tip regularna velika loža
Sjedište Beograd
Lokacija Srbija i Crna Gora
(1993. – 2006.)
Srbija (od 2006.)
Broj članova 2.000
Službena stranica rgls.org

Povijest uredi

Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s demokratskim promjenama kada je stvoren teren za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri lože u Beogradu: "Pobratim", "Sloga, rad i postojanstvo" i "Maksimilijan Vrhovac". Ubrzo dolazi i do unošenja svjetla u Veliku ložu Jugoslavije 23. lipnja 1990. godine kojeg unose Ujedinjene velike lože Njemačke. U uvjetima propagiranja rata od strane Miloševića i režima, napada na medije i slobodu tiska i uspona kriminalnih skupina, slobodno zidarstvo u tadašnjoj Srbiji trebalo je odigrati važnu ulogu u širenju ideja građanske slobode, duha međunacionalne i druge tolerancije i slobode. Razna dešavanja su doprinijela tome da UVL Njemačke odluči sudbinu daljeg razvoja slobodnog zidarstva u Srbiji povjeri Saveznom Vijeću VL Jugoslavije. Zbog nesigurnosti i pritisaka vlasti, naredna godišnja skupština održana je izvan SR Jugoslavije, u Italiji, u Riminiju. 13. i 14. ožujka 1993. godine. Tada je veliki majstor postao Dragorad Tanasić, a velika loža je promijenila naziv u Regularna velika loža Jugoslavije. Od tada započinje dalji rast i razvoj slobodnog zidarstva. Oko 2000. godine ova velika loža je imala skoro 200 članova. Godine 2002. ova velika loža je dobila, odnosno obnovila, priznanje Ujedinjene velike lože Engleske kao regularna velika loža koja nastavlja slobodnozidarske aktivnosti na teritoriji Srbije od njenog utemeljenja 1919. godine i prvog priznanja regularnosti iz 1930. godine.[1][2]

Svjetska konferencija velikih masonskih loža je 30. rujna 2007. godine u Portlandu, poslije izdvajanja Crne Gore i promjene naziva u Regularna velika loža Srbije, priznala ovu veliku ložu kao jedinu i suverenu masonsku jurisdikciju u Srbiji. Do 2015. godine ova velika loža je narasla od 300 na oko 1.000 članova, od 11 na 33 lože.[2]

Organizacija uredi

Sjedište Regularne velike lože Srbije je u Beogradu.[3]

Lože uredi

U veljači 2024. godine pod zaštitom ove velike lože radi 61 loža, od toga 37 u Beogradu, 8 u Novom Sadu, 4 u Nišu, po dvije u Subotici i Zrenjaninu, te po jedna u Vršrcu, Smederevu, Kragujevcu, Zaječaru, Srijemskoj Mitrovici, Ćupriji i Valjevu, a jedna loža se nalazi u Kosovskoj Mitrovici, Kosovo. U Beogradu rade i dvije lože na stranim jezicima, i to Loža "Sveti Ivan" (Saint John / Sveti Jovan) na engleskom jeziku i Loža "Lessing" na njemačkom jeziku.[4] Trenutačno lože imaju svoja 4 hrama i središnji hram u Beogradu.[2][5]

  • Loža "Pobratim" br. 1, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1891. godine.
  • Loža "Maksimilijan Vrhovac" br. 2, Beograd – nosi naziv po zagrebačkom biskupu i masonu Maksimilijanu Vrhovcu, kao i po zagrebačkoj loži utemeljanoj 1913. godine.
  • Loža "Svjetlost Balkana Garibaldi" br. 3, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1876. godine[6] te talijanskom revolucionaru i masonu Giuseppeu Garibaldu.
  • Loža "Vuk Karadžić" br. 5, Beograd – nosi naziv po jezikoslovcu, reformatoru srpskoga jezika i masonu Vuku Karadžiću.
  • Loža "Mitropolit Stratimirović" br. 6, Novi Sad – nosi naziv po karlovačkom metropolitu i masonu Stefanu Stratimiroviću, kao i po novosadskoj loži utemeljanoj 1924. godine.[7]
  • Loža "Libertas" br. 7, Novi Sad
  • Loža "Dositej Obradović" br. 8, Beograd – nosi naziv po prosvjetitelju i masonu Dositeju Obradoviću.
  • Loža "Vojvodina" br. 9, Zrenjanin – nosi naziv po pokrajini Vojvodina na sjeveru Srbije, kao i po zrenjaninskoj loži utemeljanoj 1931. godine.
  • Loža "Stvaranje – Alkotaš" br. 10, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljanoj 1910. godine.
  • Loža "Dunav" br. 11, Novi Sad – nosi naziv po rijeci Dunav.
  • Loža "Mihajlo Pupin" br. 13, Beograd – nosi naziv po znanstveniku i masonu Mihajlu Pupinu.
  • Loža "Amadeus" br. 14, Beograd
  • Loža "Nemanja" br. 15, Niš – nosi naziv po niškoj loži utemeljanoj 1892. godine.
  • Loža "Singidunum" br. 16, Beograd – nosi naziv po Beogradu i njegovom nazivu u doba Rimskog Carstva.
  • Loža "Istina" br. 17, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1920. godine.
  • Loža "Sloga, rad i postojanstvo" br. 19, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1883. godine.
  • Loža "Stela Polaris" br. 20, Subotica – nosi naziv po subotičkoj loži utemeljanoj 1928. godine.
  • Loža "Saint John" br. 21, Beograd – nosi naziv po sv. Ivanu Krstitelju i radi na engleskom jeziku.
  • Loža "Šumadija" br. 23, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži utemeljanoj 1910. godine.
  • Loža "Aurora" br. 24, Vršac – nosi naziv po vršačkoj loži utemeljanoj 1905. godine.
  • Loža "Đorđe Weifert" br. 25, Beograd – nosi naziv po bankaru i masonu Đorđu Weifertu, prvom velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
  • Loža "Lessing" br. 26, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i masonu Gottholdu Ephraimu Lessingu i radi na njemačkom jeziku.
  • Loža "Europa" br. 27, Beograd – nosi naziv po kontinentu Europa i dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[8]
  • Loža "Svetinja" br. 28, Kragujevac
  • Loža "Mudrost i vjera" br. 29, Beograd
  • Loža "Probitas 1785." br. 30, Novi Sad – nosi naziv po petrovaradinskoj loži utemeljanoj 1785. godine.
  • Loža "Alma Mons" br. 31, Novi Sad – nosi naziv po planini Fruška gora, prema nazivu u doba Rimskog Carstva.
  • Loža "Branislav Nušić" br. 32, Smederevo – nosi naziv po književniku Branislavu Nušiću.
  • Loža "Quatuor Coronati" br. 33, Novi Sad – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
  • Loža "Stevan Sremac" br. 34, Niš – nosi naziv po književniku Stevanu Sremcu.
  • Loža "Aleksandar I. Karađorđević" br. 35, Beograd – nosi naziv po jugoslovanskom vladaru i masonu kralju Aleksandaru I.
  • Loža "Hiram" br. 36, Beograd – nosi naziv po Hiramu Abifu.
  • Loža "Avala" br. 37, Beograd – nosi naziv po planini Avala, pored Beograda.
  • Loža "Harmonija" br. 38, Kosovska Mitrovica
  • Loža "Felix Romuliana" br. 39, Zaječar – nosi naziv po rimskom kompleksu Felix Romuliana pored Zaječara.
  • Loža "Goethe" br. 41, Beograd – nosi naziv po njemačkom književniku i znanstveniku Johannu Wolfgangu von Goetheu.
  • Loža "Andreja Andra Dinić" br. 42, Beograd – nosi naziv po sudcu i masonu Andreji Diniću, posljednjem velikom majstoru Velike lože "Jugoslavija".
  • Loža "Konstantin Veliki" br. 43, Niš – nosi naziv po rimskom caru Konstantinu I. Velikom.
  • Loža "Tales 1875." br. 44, Zrenjanin – nosi naziv po zborniku putopisa Travelers' Tales objavljenom 1875. godine.
  • Loža "Feniks" br. 45, Beograd
  • Loža "Neoplanta" br. 46, Novi Sad – nosi naziv po Novom Sadu i njegovom nazivu u doba Rimskog Carstva.
  • Loža "Beograd 878." br. 47, Beograd – nosi naziv po Beogradu i prvom zapisu o slavenskom imenu Beograd iz 878. godine.
  • Loža "Nova srpska zadruga" br. 48, Beograd – nosi naziv po beogradskoj loži "Srpska zadruga" utemeljanoj 1881. godine.
  • Loža "Aleksa Nenadović" br. 49, Valjevo – nosi naziv po knezu Aleksi Nenadoviću iz razdoblja Prvog srpskog ustanka.
  • Loža "Živojin Mišić" br. 50, Beograd – nosi naziv po zapovjedniku i masonu Živojinu Mišiću.
  • Loža "Equilibrium" br. 51, Beograd – nosi naziv po latinskoj riječi za revnotežu.
  • Loža "Lomonosov" br. 52, Beograd – nosi naziv po ruskom znanstveniku i pjesniku Mihailu Lomonosovu.
  • Loža "Mihailo Valtrović" br. 53, Beograd – nosi naziv po arheologu i akademiku Mihailu Valtroviću.
  • Loža "Justicija" br. 54, Niš – nosi naziv po Justiciji, rimskoj boginji pravde.
  • Loža "Panonija" br. 55, Novi Sad – nosi naziv po antičkom području Panonija.
  • Loža "Stevan Stojanović Mokranjac" br. 56, Beograd – nosi naziv po skladatelju i masonu Stevanu Stojanoviću Mokranjcu.
  • Loža "Svjetlost Srema" br. 57, Sremska Mitrovica
  • Loža "Zora" br. 58, Beograd
  • Loža "Dostojanstvo i istina" br. 59, Beograd
  • Loža "Svjetlost" br. 60, Beograd
  • Loža "Svetomir Nikolajević" br. 61, Beograd – nosi naziv po piscu, političaru i masonu Svetomiru Nikolajeviću.
  • Loža "Benjamin Franklin" br. 62, Beograd – nosi naziv po američki državniku, filozofu, izumitelju i masonu Benjaminu Franklinu.
  • Loža "Hram" br. 63, Beograd
  • Loža "Horizont" br. 64, Beograd
  • Loža "Svjetlost Pomoravlja" br. 65, Ćuprija
  • Loža "Logos" br. 66, Beograd – nosi naziv po grčkom pojmu logos.

U okviru ove velike lože radile su i

  • Loža "Montenegro" br. 4, Podgorica – izdvojila se 2006. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.[9]
  • Loža "Zora" br. 12, Kotor – izdvojila se 2006. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.[9]
  • Loža "Luča mikrokozma" br. 18, Cetinje – izdvojila se 2006. godine i formirala Veliku ložu Crne Gore.[9]
  • Loža nepoznatog imena br. 22
  • Loža nepoznatog imena br. 40

Popis velikih majstora uredi

Dosadašnji veliki majstori Regularne velike lože Srbije su:[2]

  1. Dragorad Tanasić (1993. – 1995.)
  2. Novak Jauković (1995. – 1999.); kasnije je bio i veliki majstor Velike lože Crne Gore, od 2006. do 2009. godine
  3. Jovan Vasiljević (1999. – 2001.)
  4. Srđan Stanković (2001. – 2005.)
  5. Petar Kostić (2005. – 2012.)
  6. Ranko Vujačić (2012. – 2019.)
  7. Lukas Rasulić (od 2019.)

Međunarodna suradnja uredi

Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 140 regularnih velikih loža.[10]

Obredi uredi

Regularna velika loža Srbije upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima. Obredi koji se rade u plavoj loži su:[2]

Pridružena tijela i redovi uredi

Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi u tri pridružena tijela i reda, od kojih svaki predstavlja jedan obred: Drevni i prihvaćeni škotski red, Majstori masoni znaka i Yorčki red, a na temelju potpisanih konkordata.[2] Ova tijela i redovi su:

  • Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije (srp. Врховни савет Древног и прихваћеног Шкотског реда Србије) – nadležno za rad Škotskog obreda.
  • Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa – nadležno za rad Red majstora masona znaka.

Pod zaštitom ove velike lože djeluje i Red DeMolay za dječake i mlade muškarce u dobi od 12 do 21 godine.[2][11]

Škotski red uredi

Vrhovni savjet Drevnog i prihvaćenog škotskog reda Srbije je dodatni red nadležan za visoke stupnjeve Škotskog obreda. Uspostavljen je 1993. godine sa sjedištem u Beogradu. Od siječnja 2005. godine djeluje kroz udrugu pod nazivom Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије).[12] Član je Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).

Dosadašnji veliki zapovjednici (grand komanderi) Vrhovnog savjeta su:[13]

  1. Milan Marković (1993. – 1996.)
  2. Milan Popović (1996. – 2006.)
  3. Nenad Manojlović (2006. – 2007.)
  4. Predrag Manojlović (2007. – 2012.)
  5. Dragor Hiber (od 2012.)

Majstor znaka uredi

Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa (engl. Grand Lodge of Mark Master Masons of England and Wales) je dodatno tijelo pri Ujedinjenoj velikoj loži Engleske nadležno za stupanj Majstora masona znaka u Srbiji. U Beogradu radi Loža "Harmonija" br. 1919.

Udruge sličnog naziva uredi

U Srbiji su registrirane udruge i nelegitimne masonske organizacije sličnog naziva koje nisu povezane s ovom velikom ložom, i to su Udruženje "Regularna velika loža Srbije, Beograd" (osnovana 2007.), Udruženje "Velika regularna loža Srbije u orijentu Beograd" (2010.) i Regularna velika loža Srbije u zenitu Beograd Republika Srbija (2015.). Sve tri organizacije osnovao je Čedomir Vukić.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Kljakić, Slobodan. 4. kolovoza 2010. Hasanović: Moramo da se ujedinimo. politika.rs. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  2. ↑ a b c d e f g Istorijat Slobodnog Zidarstva u Srbiji. rgls.org. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  3. ↑ Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Regularna velika loža Srbije (Регуларна велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17607928 od 1. lipnja 1993. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.
  4. ↑ Lože pod zaštitom RVLS. rgls.org. Pristupljeno 20. lipnja 2023.
  5. ↑ Anđelković, Nataša. 22. lipnja 2019. Masoni u Srbiji: Ko su slobodni zidari i šta rade. bbc.com. Pristupljeno 1. rujna 2023.
  6. ↑ Loža "Svetlost Balkana" (1876 – 1882.). sirijus.rs. 1. prosinca 2019. Pristupljeno 20. ožujka 2024.
  7. ↑ Nastanak slobodnog zidarstva u Vojvodini. mitropolit.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. ožujka 2018. Pristupljeno 7. travnja 2024.
  8. ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
  9. ↑ a b c Rogošić, Branko. 2018. Slobodno Zidarstvo u Crnoj Gori. Akacija: 52–53
  10. ↑ Šta je regularnost?. rgls.org. Pristupljeno 2. rujna 2023.
  11. ↑ Find a Jurisdiction. beademolay.org (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.
  12. ↑ Aгенција за привредне регистре [Agencija za privredne registre]. apr.gov.rs (srpski) – Drevni i prihvaćeni Škotski red Slobodnih zidara Srbije (Древни и прихваћени Шкотски ред Слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17677101 od 28. siječnja 2005. godine sa sjedištem na adresi Ul. Svetog Save 36, Općina Vračar, Beograd.
  13. ↑ History of the Supreme Council of Serbia (PDF). sc33reaa.fr (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.

Vanjske poveznice uredi


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Regularna_velika_loža_Srbije&oldid=6916988"