Vesna Pusić

političarka

Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska je političarka, saborska zastupnica, publicistkinja i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.

Vesna Pusić
Rođenje25. ožujka 1953., Zagreb
StrankaHrvatska narodna stranka (1990. – 2017.)
Građansko-liberalni savez (2017–trenutačno)
Zanimanjesociologinja
3. i 5. predsjednica Hrvatske narodne stranke
travanj 2000. – 6. travnja 2008.
PrethodnikRadimir Čačić
NasljednikRadimir Čačić
ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
22. prosinca 2011. – 22. siječnja 2016.
PremijerZoran Milanović
PrethodnikGordan Jandroković
NasljednikMiro Kovač
prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske
16. studenoga 2012. – 22. siječnja 2016.
PremijerZoran Milanović
PrethodnikRadimir Čačić
NasljednikIvan Vrdoljak

Životopis

uredi

Vesna Pusić rođena je 25. ožujka 1953. godine u Zagrebu u staroj zagrebačkoj obitelji Pusić. Majka Višnja, rođena Anđelinović, bila je profesorica engleskog jezika, a otac Eugen poznati sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši časnik sudac za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske[1] i visoki jugoslavenski komunistički dužnosnik.[nedostaje izvor] U mladosti je dvije godine svirala klavir te pohađala i satove ritmike. Iako je u školi bila odlična učenica, znala je dobiti i pokoji ukor te se ne može pohvaliti da je imala strast prema matematici.[2]

1971. godine upisuje studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomira 1976. godine te potom dvije godine provodi na Institutu za sociologiju u Ljubljani na kojemu radi na istraživanju o industrijskoj demokraciji u 12 europskih zemalja. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od 1978. godine, a 1984. doktorira iz područja sociologije kod akademika Josipa Županova. U jednom je mandatu (od 1992. do 1994.) pročelnica Odsjeka, a od 1998. godine je redovni profesor Fakulteta. Predaje Sociologiju politike i Teorije industrijske demokracije.

Od 1989. do 1991. provela je istraživanje o upravljačkim stilovima u 18 najuspješnijih industrijskih organizacija u Hrvatskoj. To je istraživanje poslužilo kao osnova za analizu upravljačke elite kao potencijalne političke elite u tranzicijskom razdoblju u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja objavljeni su u njenoj knjizi "Vladaoci i upravljači" (Novi Liber, 1992.). Bila je i koordinatorica istraživačkog projekta o dominantnim političkim, vjerskim, obiteljskim i radnim vrijednostima u Hrvatskoj, u sklopu globalne ankete o svjetskim vrijednostima pokrenute 1978. godine na Institutu za socijalna istraživanja sveučilišta u Michiganu.

Devedesetih je godina jedna od osnivača te direktorica Erazmus Gilde, nevladinog, nestranačkog projekta za promicanje kulture demokracije. U sklopu projekta izdaje časopis Erasmus, koji se uglavnom fokusirao na različite aspekte tranzicije u Hrvatskoj te ostalim istočnoeuropskim zemljama. Već u prvom broju ovog časopisa ostaje zapažen njen tekst o diktaturi s demokratskim legitimitetom. U okviru Erasmus Gilde, koja je djelovala do 1998. godine, organizirala je veliki broj okruglih stolova i rasprava o kontroverznim pitanjima u regiji, s ciljem poticanja građanske inicijative u razrješavanju sukoba i traženja alternativnih političkih rješenja na ovom području.

Kao sveučilišni profesor boravila je u SAD-u, na The American University, Washington, D.C., Sveučilištu Georgetown, Washington, D.C., Sloan School of Management, Massachusetts Institute of Technology, Sveučilištu u Chicagu, Cornell University, Ithaca, New York, The Willson Centre, Washington D.C., The Foreign Service Institut, State Departmentu te drugim akademskim, znanstvenim i srodnim institucijama na kojima je održala niz predavanja.

Politička karijera

uredi
 
Vesna Pusić, Ivo Josipović i Damir Kajin 2010.

Krajem sedamdesetih godina 20. st. (1978.) jedna je od sedam žena koje su inicirale i organizirale prvu feminističku grupu u Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata, pod nazivom Žena i društvo. Zbog aktivnog djelovanja članica, grupa je bila predmet javne kritike tadašnje službene politike.

Na parlamentarnim izborima 2000. godine ulazi u Sabor, a iste je godine u travnju izabrana za predsjednicu HNS-a. Na izborima 2003. godine ponovo ulazi u Sabor te je izabrana za njegovu potpredsjednicu, a godinu kasnije HNS-ovi delegati ponovo je biraju za predsjednicu stranke. Za vrijeme njezinog mandata HNS je postao treća stranka u Hrvatskom saboru i zemlji, povećao broj članova s 5000 na 35 000 te upeterostručio broj zastupnika u Saboru. Pod njezinim je vodstvom HNS uspješno proveo još jedan dotad jedinstven proces u hrvatskoj politici – 2005. u veljači ujedinjuju se HNS i LIBRA, te danas zajedno tvore Hrvatsku narodnu stranku – liberalne demokrate.

2006. godine postala je potpredsjednica Europske liberalne i reformističke stranke (ELDR-a). Ovu je dužnost obavljala do 2012. godine odnosno u 3 mandata.

Na Predsjedničkim izborima održanim 27. prosinca 2009. kao kandidatkinja HNS-a osvojila je 7,25%.

Nakon parlamentarnih izbora 2011., 23. prosinca 2011. imenovana je za ministricu vanjskih i europskih poslova.[3][4]

Nakon parlamentarnih izbora 2015., na kojima je koalicija Hrvatska raste izgubila, 23. siječnja 2016. predala je ministarstvo Miri Kovaču.[5][6]

Vesna Pusić se nominirala za glavnu tajnicu UN-a, ali je 4. kolovoza 2016. odustala od daljnje borbe za tu funkciju, jer je zaključila da njene šanse da dobije to mjesto "nisu realne".[7][8]

Djela

uredi

Autorica je triju knjiga koje služe kao sveučilišna literatura:

  • Demokracije i diktature (Novi Liber, 1998)
  • Vladaoci i upravljači (Novi Liber, 1992)
  • Industrijska demokracija i civilno društvo (Sociološko društvo Hrvatske, 1986.)

Koautorica je Industrial Democracy in Europe i European Industrial Relations (Clarendon Press, Oxford, 1981),

Objavila je i preko pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima.

Izvori

uredi
  1. http://www.vecernji.hr/vijesti/otac-vesne-pusic-bio-je-natporucnik-sudac-vojsci-ndh-clanak-354802
  2. Vesna Pusić, Biografije, Večernji listArhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2014. (Wayback Machine) (pristupljeno 5.ožujka 2014.)
  3. Ministrica Pusić o prioritetima hrvatske vanjske politike, dnevno.hr, objavljeno 23. prosinca 2011.
  4. (boš.) Pusić: Hrvatska će preuzeti novu ulogu u regijiArhivirana inačica izvorne stranice od 16. veljače 2016. (Wayback Machine), vijesti.ba, objavljeno 23. prosinca 2011.
  5. Vesna Pusić predala ministarstvo Miri Kovaču, index.hr, objavljeno 23. siječnja 2016.
  6. Vesna Pusić napustila Ministarstvo: Ostavljam ga u odličnom stanjuArhivirana inačica izvorne stranice od 28. siječnja 2016. (Wayback Machine), direktno.hr, objavljeno 23. siječnja 2016.
  7. http://www.vecernji.hr/hrvatska/vesna-pusic-odustajem-od-kandidature-za-glavnu-tajnicu-un-a-1104096
  8. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2016. Pristupljeno 4. kolovoza 2016. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vidi još

uredi

Vanjske poveznice

uredi
 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vesna Pusić
prethodnik
Radimir Čačić
predsjednica Hrvatske narodne stranke
2000.–2008.
nasljednik
Radimir Čačić
predsjednica Hrvatske narodne stranke
2013.–2016.
nasljednik
Ivan Vrdoljak
Političke dužnosti
prethodnik
Gordan Jandroković
ministrica vanjskih i europskih poslova
2011.–2016.
nasljednik
Miro Kovač
prethodnik
Radimir Čačić
prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske
2012.–2016.
nasljednik
Tomislav Karamarko