Vesna Pusić
Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska je političarka, saborska zastupnica, publicistkinja i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
| Vesna Pusić | |
| |
| 3. i 5. predsjednica Hrvatske narodne stranke | |
|---|---|
| trajanje službe travanj 2000. – 6. travnja 2008. | |
| Prethodnik | Radimir Čačić |
| Nasljednik | Radimir Čačić |
| ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske | |
| trajanje službe 22. prosinca 2011. – 22. siječnja 2016. | |
| Premijer | Zoran Milanović |
| Prethodnik | Gordan Jandroković |
| Nasljednik | Miro Kovač |
| prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske | |
| trajanje službe 16. studenoga 2012. – 22. siječnja 2016. | |
| Premijer | Zoran Milanović |
| Prethodnik | Radimir Čačić |
| Nasljednik | Ivan Vrdoljak |
| Rođenje | 25. ožujka 1953., Zagreb |
| Politička stranka | Hrvatska narodna stranka (1990. – 2017.) Građansko-liberalni savez (2017–trenutačno) |
| Zanimanje | sociologinja |
ŽivotopisUredi
Vesna Pusić rođena je 25. ožujka 1953. godine u Zagrebu u staroj zagrebačkoj obitelji Pusić. Majka Višnja, rođena Anđelinović, bila je profesorica engleskog jezika, a otac Eugen poznati sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i bivši časnik sudac za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske[1] i visoki jugoslavenski komunistički dužnosnik.[nedostaje izvor] U mladosti je dvije godine svirala klavir te pohađala i satove ritmike. Iako je u školi bila odlična učenica, znala je dobiti i pokoji ukor te se ne može pohvaliti da je imala strast prema matematici.[2]
1971. godine upisuje studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomira 1976. godine te potom dvije godine provodi na Institutu za sociologiju u Ljubljani na kojemu radi na istraživanju o industrijskoj demokraciji u 12 europskih zemalja. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu radi od 1978. godine, a 1984. doktorira iz područja sociologije kod akademika Josipa Županova. U jednom je mandatu (od 1992. do 1994.) pročelnica Odsjeka, a od 1998. godine je redovni profesor Fakulteta. Predaje Sociologiju politike i Teorije industrijske demokracije.
Od 1989. do 1991. provela je istraživanje o upravljačkim stilovima u 18 najuspješnijih industrijskih organizacija u Hrvatskoj. To je istraživanje poslužilo kao osnova za analizu upravljačke elite kao potencijalne političke elite u tranzicijskom razdoblju u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja objavljeni su u njenoj knjizi "Vladaoci i upravljači" (Novi Liber, 1992.). Bila je i koordinatorica istraživačkog projekta o dominantnim političkim, vjerskim, obiteljskim i radnim vrijednostima u Hrvatskoj, u sklopu globalne ankete o svjetskim vrijednostima pokrenute 1978. godine na Institutu za socijalna istraživanja sveučilišta u Michiganu.
Devedesetih je godina jedna od osnivača te direktorica Erazmus Gilde, nevladinog, nestranačkog projekta za promicanje kulture demokracije. U sklopu projekta izdaje časopis Erasmus, koji se uglavnom fokusirao na različite aspekte tranzicije u Hrvatskoj te ostalim istočnoeuropskim zemljama. Već u prvom broju ovog časopisa ostaje zapažen njen tekst o diktaturi s demokratskim legitimitetom. U okviru Erasmus Gilde, koja je djelovala do 1998. godine, organizirala je veliki broj okruglih stolova i rasprava o kontroverznim pitanjima u regiji, s ciljem poticanja građanske inicijative u razrješavanju sukoba i traženja alternativnih političkih rješenja na ovom području.
Kao sveučilišni profesor boravila je u SAD-u, na The American University, Washington, D.C., Sveučilištu Georgetown, Washington, D.C., Sloan School of Management, Massachusetts Institute of Technology, Sveučilištu u Chicagu, Cornell University, Ithaca, New York, The Willson Centre, Washington D.C., The Foreign Service Institut, State Departmentu te drugim akademskim, znanstvenim i srodnim institucijama na kojima je održala niz predavanja.
Politička karijeraUredi
Krajem sedamdesetih godina 20. st. (1978.) jedna je od sedam žena koje su inicirale i organizirale prvu feminističku grupu u Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata, pod nazivom Žena i društvo. Zbog aktivnog djelovanja članica, grupa je bila predmet javne kritike tadašnje službene politike.
Na parlamentarnim izborima 2000. godine ulazi u Sabor, a iste je godine u travnju izabrana za predsjednicu HNS-a. Na izborima 2003. godine ponovo ulazi u Sabor te je izabrana za njegovu potpredsjednicu, a godinu kasnije HNS-ovi delegati ponovo je biraju za predsjednicu stranke. Za vrijeme njezinog mandata HNS je postao treća stranka u Hrvatskom saboru i zemlji, povećao broj članova s 5000 na 35 000 te upeterostručio broj zastupnika u Saboru. Pod njezinim je vodstvom HNS uspješno proveo još jedan dotad jedinstven proces u hrvatskoj politici – 2005. u veljači ujedinjuju se HNS i LIBRA, te danas zajedno tvore Hrvatsku narodnu stranku – liberalne demokrate.
2006. godine postala je potpredsjednica Europske liberalne i reformističke stranke (ELDR-a). Ovu je dužnost obavljala do 2012. godine odnosno u 3 mandata.
Na Predsjedničkim izborima održanim 27. prosinca 2009. kao kandidatkinja HNS-a osvojila je 7,25%.
Nakon parlamentarnih izbora 2011., 23. prosinca 2011. imenovana je za ministricu vanjskih i europskih poslova.[3][4]
Nakon parlamentarnih izbora 2015., na kojima je koalicija Hrvatska raste izgubila, 23. siječnja 2016. predala je ministarstvo Miri Kovaču.[5][6]
Vesna Pusić se nominirala za glavnu tajnicu UN-a, ali je 4. kolovoza 2016. odustala od daljnje borbe za tu funkciju, jer je zaključila da njene šanse da dobije to mjesto "nisu realne".[7][8]
DjelaUredi
Autorica je triju knjiga koje služe kao sveučilišna literatura:
- Demokracije i diktature (Novi Liber, 1998)
- Vladaoci i upravljači (Novi Liber, 1992)
- Industrijska demokracija i civilno društvo (Sociološko društvo Hrvatske, 1986.)
Koautorica je Industrial Democracy in Europe i European Industrial Relations (Clarendon Press, Oxford, 1981),
Objavila je i preko pedeset znanstvenih članaka u domaćim i međunarodnim stručnim časopisima.
IzvoriUredi
- ↑ http://www.vecernji.hr/vijesti/otac-vesne-pusic-bio-je-natporucnik-sudac-vojsci-ndh-clanak-354802
- ↑ Vesna Pusić, Biografije, Večernji list Inačica izvorne stranice arhivirana 24. studenoga 2014. (pristupljeno 5.ožujka 2014.)
- ↑ Ministrica Pusić o prioritetima hrvatske vanjske politike, dnevno.hr, objavljeno 23. prosinca 2011.
- ↑ (boš.) Pusić: Hrvatska će preuzeti novu ulogu u regiji, vijesti.ba, objavljeno 23. prosinca 2011.
- ↑ Vesna Pusić predala ministarstvo Miri Kovaču, index.hr, objavljeno 23. siječnja 2016.
- ↑ Vesna Pusić napustila Ministarstvo: Ostavljam ga u odličnom stanju Inačica izvorne stranice arhivirana 28. siječnja 2016., direktno.hr, objavljeno 23. siječnja 2016.
- ↑ http://www.vecernji.hr/hrvatska/vesna-pusic-odustajem-od-kandidature-za-glavnu-tajnicu-un-a-1104096
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. kolovoza 2016. Pristupljeno 4. kolovoza 2016. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vidi jošUredi
Vanjske povezniceUredi
- Službena stranica Inačica izvorne stranice arhivirana 25. studenoga 2010.
- Vesna Pusić, potpredsjednica Hrvatske narodne stranke- liberalnih demokrata
- Vesna Pusić, potpredsjednica ELDR-a[neaktivna poveznica]
- Vesna Pusić, prof. dr. sc., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2007.
| Prethodnik Radimir Čačić |
predsjednica Hrvatske narodne stranke 2000.–2008. |
Nasljednik Radimir Čačić |
| predsjednica Hrvatske narodne stranke 2013.–2016. |
Nasljednik Ivan Vrdoljak | |
| Političke dužnosti | ||
|---|---|---|
| Prethodnik Gordan Jandroković |
ministrica vanjskih i europskih poslova 2011.–2016. |
Nasljednik Miro Kovač |
| Prethodnik Radimir Čačić |
prva potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske 2012.–2016. |
Nasljednik Tomislav Karamarko |