Vijenac (arhitektura)

Razne vrste krovnih vijenaca iz francuskog Larousseovog rječnika iz 1922.

Vijenac ili korniš (od francuskog: corniche, koja je izvedena iz talijanskog: cornice = okvir, a ona iz latinskog: cornic[1]) je pojam iz arhitekture za vodoravnu istaku na zidu, koja pokriva (sakriva) stropne grede. [2] Vijenac pored dekorativne ima i praktičnu funkciju, jer čuva drvene grede od oborina. [3]

Vijencem se naziva i svaka vodoravna istaka na građevini, kao što su istake iznad vrata[2], prozora, a korniša se zove i nosač zavjesa, koji stoji iznad prozora ili vrata.

PovijestUredi

Kod klasičnih grčkih hramova vijenac je bio najviši element trabeacije [2] koja se sastoji (od vrha do dna) od vijenca, friza (sastavljenog od nanizanih triglifa i metopa) i arhitrava. Taj način pokrivanja krovnih greda, Rimljani su preuzeli od Grka i proširili njegovu primjenu na sve stropne grede, na višekatnim građevinama, jer Grci takve nisu gradili. Vijenci su bili osobito popularan arhitektonski element za renesanse, a u kasnijim stilskim razdobljima se više nisu klesali od kamena, već se izvodili od žbuke. Vijenci se u manjoj mjeri koriste i u modernoj arhitekturi, iako sve manje a najčešće kod krova, kao element pokrivanja krovni greda.

Vidi jošUredi

Galerija primjera vijenacaUredi

IzvoriUredi

  1. cornice (engleski). Merriam-Webster pristupljeno 10. lipnja 2013.
  2. 2,0 2,1 2,2 cornice (engleski). Encyclopædia Britannica pristupljeno 10. lipnja. 2013.
  3. kòrniš. Novi Liber pristupljeno 10. lipnja. 2013.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Vijenac (arhitektura)