Vrgada

otok u Hrvatskoj
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vrgada. Za glavno naselje na ovom otoku, koje administrativno pripada općini Pakoštane pogledajte Vrgada (Pakoštane).

Vrgada je otok u Jadranskom moru, ispred Draga

Vrgada
Podatci
Smještaj Jadransko more
Otočna skupina murterska otočna skupina[1]
Koordinate 43°51′05″N 15°29′55″E / 43.85128691°N 15.49859398°E / 43.85128691; 15.49859398
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Glavno naselje Vrgada
Površina 2,32[2] km2
Obalna crta 9,188[2] km
Broj stanovnika 249[3]
Vrgada Island - view of bay and church.jpg
Vrgada — pogled na zaljev i crkvu

Spominje ga Konstantin Porfirogenet već u srednjem vijeku, jer je bio od važnosti kao nadgledna točka jadranskog pomorskog puta. I danas postoje ruševine srednjovjekovne utvrde. Taj predio nosi lokalno ime Gradina i nalazi se na istoimenom brdu ponad samog mjesta. Otok je smješten između Pakoštana na sjeveru, otoka Pašmana na sjeverozapadu, Kornata na jugozapadu i Murtera na jugoistoku.

Najviša točka na otoku je vrh Srabljinovac s visinom 115 m. i. J.[1]

Manji dio površine otoka i danas se poljoprivredno obrađuje. Nekadašnje maslinike i vinograde danas prekriva borova šuma i makija. Preostalo stalno nastanjeno, većinom starije stanovništvo održava ekstenzivnu poljoprivredu. Ona se svodi na uzgoj ovaca, peradi, održavanje maslinika te uzgoj povrća za vlastite potrebe u predjelu zvanom Podvoda. Zanimljivost je da se i dalje uzgajaju neke starinske vrste povrća: čičvarda (Cicer arietinum), blitva (Beta vulgaris), lisnati kelj, jari grah itd. Otok obiluje biljnim vrstama koje nalazimo posvud u Sredozemlju i po tome se ne razlikuje od mnoštva otoka u ovome jedinstvenome krajoliku.

Na otoku raste i mnoštvo samoniklog jestivog (smucnja), ljekovitog (Origanum sp.) te zaštićenog bilja, npr. razne podvrste Ophrys sp. Stanovništvo se bavi ribarstvom, pomorstvom i, nekada, skupljanjem soli. Moderna vremena promijenila su i načine privređivanja, pa se dio stanovništva koje ostaje na otoku bavi turizmom.

Na Vrgadi se nalaze tri crkve. Današnja župna crkva sv. Trojice dovršena je 1687. g. Dimenzija je 21 x 7,50 m. Pored nje nalazi se zvonik visine 5 metara s 3 zvona. Jednobrodna starokršćanska crkvica sv. Andrije, pučki sv. Jadre, nalazi se u mjesnom groblju pokraj mora, na zapadnoj strani strmoga brda Gradine. Kapelica Gospe od Zdravlja nalazi se u palači knezova obitelji Damiani, koji su u 18. i 19. st. bili posjednici Vrgade. Na kamenu zidu imala je glagoljski natpis i u njoj vrijednu uljenu sliku Gospe s Djetetom u bizantskom stilu, obloženu srebrnim okvirom.[4]

Radno sposobno stanovništvo većinom odlazi u susjedne gradove i događa se proces depopulacije i starenja stanovništva, svojstven svim sličnim mediteranskim prostorima. Ljudi se na otoke vraćaju kao umirovljenici ili sezonski, povremeno posjećuju rodbinu.

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. a b Vrgada :: peljar.cvs.hr
  2. a b Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
  3. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  4. Vrgada | Zadarske nadbiskupije. zupe.zadarskanadbiskupija.hr. Pristupljeno 7. rujna 2021.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Vrgada


  Nedovršeni članak Vrgada koji govori o otoku ili otočju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.