Wikipedija:Jezik i pravopis

Ovo je pravilo Wikipedije na hrvatskome jeziku.
Svi bi ga suradnici trebali poštovati.
↱
Pravila i smjernice
Pet stupova Wikipedije · Zanemarite sva pravila · Budite odvažni!
Univerzalni kodeks ponašanja
sva pravila i smjernice

Jezik Wikipedije na hrvatskome jeziku jest hrvatski standardni jezik,[1] a pravopis svaki pravopis koji se rabi u hrvatskim ustanovama, stručnoj literaturi, državnim tijelima, školama, poduzećima i sl. Suradnici Wikipedije dužni su pisati, dopunjavati i ispravljati članke u skladu sa sadašnjim pravopisom.

Usklađivanje Wikipedije s vrijedećim pravopisom uredi

Budući da postoje pravopisi koji u nekim detaljima nisu međusobno usklađeni te kako se jezična norma mijenja (moguće su i daljnje promjene pravopisa), sadržaj Wikipedije nećemo usklađivati s vrijedećim pravopisom botovima (automatskim programima).

Molimo suradnike da ne upozoravaju druge suradnike na nedavne promjene u važećem pravopisu, nego neka dopuste jezičnoj normi da se ustali i administratorima da je postupno provode.

Pri ispravljanju članaka pridržavajte se smjernice 60 minuta.

Kratki pravopis uredi

Wikipedija ne može u sebi sadržavati čitav pravopis. Zato je potrebno pogledati tiskani ili internetski pravopis, rječnik ili jezični priručnik. Neki programi za obradu teksta posjeduju mogućnosti provjere pravopisa, što preporučujemo.

U Wikipediji izričito nije dozvoljeno pisanje riječi kakvo ne postoji ni u jednom modernom pravopisu:

  • neču, neznamo, ljepo, đep, smedži i sl. odstupanja od pravopisa koja se nigdje ne toleriraju;
  • liepo, glasba, razprava i sl. "etimološko" pisanje, koje je "izišlo iz mode";
  • predsednik, prevoz, prepis i sl. što je ekavski način pisanja riječi, a ne pripada hrvatskomu standardu;

Tolerira se, jer ne postoji suglasje:

  • podaci i podatci, reci i redci, neću i ne ću, zapreka i zaprjeka, sudci i suci, svetci i sveci, izreka i izrjeka, grešnik i grješnik
  • dvostrukosti, kao npr. Madžarska i Mađarska, podhodnik/pothodnik

Najvažnija je usklađenost članka; ako na početku članka piše ne će, tada ne može na sredini pisati neće, a onda malo dalje opet ne će. Članak ne treba samo stilski i sadržajno uskladiti, već i pravopisno.

Normativne preporuke uredi

  • domaći naziv ima prednost pred stranim
  • nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika
  • prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim
  • naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv
  • naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika
  • kraći naziv ima prednost pred duljim
  • naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice
  • unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja
  • značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati
  • naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak[2]

Pravopisi, rječnici, gramatike i jezični priručnici dostupni na internetu uredi

Pravopisi

Rječnici

Gramatike

Priručnici

Korpusi

Povezani članci uredi

Izvori uredi

  1. Hrvatski standardni jezik. jezik.hr. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2022.
  2. Izvor: "Hrvatski jezični savjetnik", Eugenija Barić i skupina autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0