Otvori glavni izbornik

Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država

Ovo je popis točnih pridjevskih oblika država.

NAPOMENE:
1. Svi pridjevi (na -ski, -ški, -čki) pišu se malim početnim slovom, osim kad su dio službenoga naziva (npr. Zelenortska Republika).
2. Što se tiče državnih imena koja se sastoje od više riječi, naveli smo samo ona koja imaju uobičajeni pridjevni oblik. Neka nemaju takav oblik, nego se pišu u genitivu. Na primjer, nije dobro reći "saudijskoarapski izvoz" nego "izvoz Saudijske Arabije" ili samo "saudijski izvoz".

Vidi i: Popis država

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž


AUredi

  • Afganistan – afganistanski
  • Albanija – albanski
  • Alžir – alžirski
  • Andora – andorski
  • Angola – angolski
  • Argentina – argentinski
  • Armenija – armenski
  • Australija – australski
  • Austrija – austrijski
  • Azerbajdžan – azerbajdžanski

BUredi

  • Bahami – bahamski
  • Bahrein – bahreinski
  • Bangladeš – bangladeški
  • Barbados – barbadoski, barbadoški[1]
  • Belgija – belgijski
  • Belize – belizeovski, belizeanski, belizejski, beliški
  • Benin – beninski
  • Bjelorusija – bjeloruski
  • Bjelokosna Obala – bjelokošćanski
  • Bocvana – bocvanski
  • Bolivija – bolivijski
  • Bosna i Hercegovina – bosanskohercegovački n1
  • Brazil – brazilski
  • Brunej – brunejski
  • Bugarska – bugarski
  • Burma – burmanski[1]
  • Burundi – burundijski, burundski[2]
  • Butan – butanski

CUredi

  • Cipar – ciparski
  • Crna Gora – crnogorski

ČUredi

  • Čad – čadski
  • Češka – češki
  • Čile – čileanski, čilski

DUredi

  • Danska – danski
  • Dominika – dominički
  • Dominikanska Republika (Dominikana) – dominikanski[1] (i prema dominikanci)

Uredi

  • Džibuti – džibutijevski, džibutijski, džibutski, đibutski[1]

EUredi

  • Egipat – egipatski
  • Ekvador – ekvadorski
  • Eritreja – eritrejski
  • Estonija – estonski
  • Etiopija – etiopski

FUredi

  • Fidži – fidžijevski, fidžijski[1]
  • Filipini – filipinski
  • Finska – finski
  • Francuska – francuski

GUredi

  • Gabon – gabonski
  • Gambija – gambijski
  • Gana – ganski
  • Grčka – grčki
  • Grenada – grenadski
  • Gruzija – gruzijski
  • Gvajana – gvajanski  n4
  • Gvatemala – gvatemalski
  • Gvineja – gvinejski

HUredi

  • Haiti – haićanski, haitski[1]
  • Honduras – honduraški
  • Hrvatska – hrvatski

IUredi

  • Indija – indijski
  • Indonezija – indonezijski, indoneški
  • Irak – irački
  • Iran – iranski
  • Irska – irski
  • Island – islandski
  • Istočni Timor – istočnotimorski
  • Italija – talijanski
  • Izrael – izraelski

JUredi

  • Jamajka – jamajčki,[3] jamajčanski,[2] jamajkanski[1]
  • Japan – japanski
  • Jemen – jemenski
  • Jordan – jordanski
  • Južna Koreja – južnokorejski
  • Južni Sudan – južnosudanski
  • Južnoafrička Republika – južnoafrički[1]

KUredi

  • Kambodža – kambodžanski, kambočki[4]
  • Kamerun – kamerunski
  • Kanada – kanadski
  • Katar – katarski
  • Kazahstan – kazahstanski, kazački, kazaški (Kazasi), kazakstanski
  • Kenija – kenijski
  • Kina – kineski
  • Kirgistan – kirgistanski, kirgiski,[1] kirgiški
  • Kiribati – kiribatski
  • Kolumbija – kolumbijski
  • Komori – komorski
  • Kongo – kongoanski, konžanski
  • Koreja – korejski
  • Kosovo – kosovski
  • Kostarika – kostarikanski, rijetko kostarički
  • Kuba – kubanski
  • Kuvajt – kuvajtski

LUredi

  • Laos – laoski,[1] laoški
  • Lesoto – lesotski
  • Letonija – letonski, latvijski[1] (prema Latvija), lotiški (prema Lotiška)
  • Libanon – libanonski
  • Liberija – liberijski
  • Libija – libijski
  • Lihtenštajn – lihtenštajnski
  • Litva – litavski, litvanski
  • Luksemburg – luksemburški

MUredi

  • Madagaskar – madagaskarski, malgaški
  • Mađarska – mađarski, madžarski
  • Makedonija – makedonski, macedonski
  • Malavi – malavski, malâvījskī
  • Maldivi – maldivski, maledivski
  • Malezija – malezijski
  • Mali – malijski
  • Malta – malteški
  • Maroko – marokanski, rijetko maročki[5] (i prema Maroč, maróčki)
  • Mauretanija – mauretanski, mauritanski
  • Mauricijus – mauricijski
  • Meksiko – meksički, mehički (v. Klaićev Rječnik), mejički[6]
  • Mijanmar – mianmarski, mijanmarski, mjanmarski
  • Mikronezija – mikronezijski, mikroneški
  • Moldavija – moldavski
  • Monako – monegaški, monački (i prema monak, monah, redovnik)
  • Mongolija – mongolski
  • Mozambik – mozambički

NUredi

  • Namibija – namibijski
  • Nauru – nauruanski, nauruski, nauruški
  • Nepal – nepalski
  • Niger – nigerski
  • Nigerija – nigerijski
  • Nikaragva – nikaragvanski
  • Niue – niueški, niueanski
  • Nizozemska – nizozemski
  • Norveška – norveški
  • Novi Zeland – novozelandski, zelandski[7]

NJUredi

  • Njemačka – njemački

OUredi

  • Obala Bjelokosti – bjelokošćanski (prema Bjelokosna Obala)
  • Oman – omanski

PUredi

  • Pakistan – pakistanski
  • Palau – palauanski
  • Palestina – palestinski
  • Panama – panamski
  • Paragvaj – paragvajski
  • Peru – peruanski
  • Poljska – poljski
  • Portoriko – portorikanski
  • Portugal – portugalski

RUredi

  • Ruanda – ruandski
  • Rumunjska – rumunjski
  • Rusija – ruski

SUredi

  • Salomonski Otoci – salomonskootočni, solomonskootočni, salamunskootočni
  • Salvador – salvadorski
  • San Marino – sanmarinski[1]
  • Saudijska Arabija – saudijski
  • Samoa – samoanski
  • Sejšeli – sejšelski
  • Senegal – senegalski
  • Sijera Leone – sijeraleonski[1]
  • Singapur – singapurski
  • Sirija – sirijski
  • Sjeverna Koreja – sjevernokorejski
  • Slovačka – slovački
  • Slovenija – slovenski
  • Somalija – somalski
  • Srbija – srbijanski, srpski
  • Sudan – sudanski
  • Surinam – surinamski
  • Svazi – svazijski

ŠUredi

  • Španjolska – španjolski
  • Šri Lanka – šrilankanski, šrilanski, šrilanški
  • Švedska – švedski
  • Švicarska – švicarski
  • Škotska – škotski  n2  n3

TUredi

  • Tadžikistan – tadžikistanski, tadžički
  • Tajland – tajlandski, tajski[4]
  • Tajvan – tajvanski
  • Tanzanija – tanzanijski; tanganjički (prema Tanganjika)
  • Togo – togoanski, tožanski
  • Tonga – tonganski[8], tonški[9]
  • Trinidad i Tobago – trinidadtobaški[2]
  • Tunis – tuniski, tuniški[9]
  • Turkmenistan – turkmenistanski, turkmenski
  • Turska – turski
  • Tuvalu – tuvaluanski,[10] tuvalski, tùvaluskī,[11] tuvaluški

UUredi

  • Uganda – ugandski
  • Ukrajina – ukrajinski
  • Urugvaj – urugvajski
  • Uzbekistan – uzbekistanski, uzbečki

VUredi

  • Vanuatu – vanuatski
  • Vatikan – vatikanski
  • Velika Britanija – britanski
  • Venezuela – venezuelanski
  • Vijetnam – vijetnamski

WUredi

  • Wales – velški, kimrički

ZUredi

  • Zair – zairski
  • Zambija – zambijski
  • Zapadna Sahara – zapadnosaharski
  • Zapadna Samoa – zapadnosamoanski
  • Zelenortska Republika – zelenortski
  • Zimbabve – zimbabveanski

Vidi jošUredi

NapomenaUredi

  1. n1  Pridjevski oblik bosanskohercegovački ne treba miješati s bosansko-hercegovački, koji se odnosi na zemlje Bosnu i Hercegovinu.[12]
  2. n2  Pridjevski oblik ٭škotlanđanski nije standardni oblik.[13]
  3. n3  Pridjevski oblik škoćanski, kad i ako se rabi, upotrijebit će se češće kao pridjevski oblik od imena naroda Škoćani, Škoćanin, Škoćanka,[13] iako ima primjera uporabe i kao pridjevnoga oblika izvedenoga potrjebito za opisivanje državnoga škotskoga ozemlja. Primjeri: Osnova škoćanske nastave stoji u drevnim pučkim školama njenim, glavom škoćanske škole pisaca romana.
  4. n4  Rijetko se rabi naziv Gajana, pridjevski oblik: gajanski.

IzvoriUredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Damir Kalogjera, redakt., sastavili: Nata Čengić, Vojo Micak, Nataša Pavlović, redaktura i korektura: Blanka Pečnik-Kroflin, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski moderni rječnik, Naklada C, Zagreb, 1996., ISBN 953-6088-03-7, str. [669]. – 681. (NSK)
  2. 2,0 2,1 2,2 Popis novčanih jedinica i drugih platežnih sredstava i njihovih oznaka (Pristupljeno: 1. listopada 2014.)
  3. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 254. (Crolist)
  4. 4,0 4,1 Vladimir Anić, Rječnik hrvatskoga jezika, 2. dopunjeno izd., Novi Liber, Zagreb, 1994., ISBN 953-6045-01-X (953-6045-001), str. 337. (kampućijanski, kambočki), str. 1049. (tâjski); (Crolist)
  5. Radovan Vidović, Jezični savjeti, Logos, Split, 1983., str. 74. (NSK)
  6. Vatroslav Rožić, Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku, vlastita naklada pisca, Zemun, 1904., str. 18. (NSK)
      „(…) mejikanski, mehikanski, meksikanski), treba reći: Mejičanin, mejički (…)”
    (Rožić, 1904., 18.)
  7. Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Luka Vukojević, u redakciji izvršnoga uredništva, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1625. (zelandski prema Novi Zeland), str. 1463. (tožanski), (Crolist)
  8. Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 84., URL: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19nUBh%2B&keyword=tonganski (pristupljeno 7. srpnja 2015.)
  9. 9,0 9,1 Željko Jozić, gl. ur., Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013., ISBN 978-953-7967-07-9 (1. internetsko izd.), ISBN 978-953-7967-04-8 (meki uvez), str. 442., 446.
  10. Dubravko Škiljan, Pogled u lingvistiku, 4. izmijenjeno izd., Naklada Benja, Opatija, 1994., ISBN 953-6003-07-4, str. 36., 235. (kazalo).
  11. Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., Hrvatski enciklopedijski rječnik, II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., ISBN 953-6045-28-1 (cjelina), ISBN 953-6045-40-0 (11. sv.), str. 160., URL: http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19iWRJ8&keyword=tuvaluski (pristupljeno 7. srpnja 2015.)
  12. Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 93. i 94. (NSK)
  13. 13,0 13,1 Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca lipnja 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 410. (Crolist)