Đulovac

općina i naselje u Hrvatskoj, Bjelovarsko-bilogorska županija
(Preusmjereno s Đulovac (Đulovac))

Đulovac (njemački: Wercke; mađarski: Gjulaves, Gyula u srednjem vijeku) mjesto je i središte općine u Hrvatskoj.

Đulovac

grb
Država Hrvatska
ŽupanijaBjelovarsko-bilogorska

NačelnikAnđelko Kolić[1]
NaseljaBastajski Brđani(nenaseljeno), Batinjani, Batinjska Rijeka, Borova Kosa, Dobra Kuća, Donja Vrijeska, Donje Cjepidlake, Đulovac, Gornja Vrijeska, Gornje Cjepidlake, Katinac, Koreničani, Kravljak, Mala Babina Gora, Mala Klisa, Mali Bastaji, Mali Miletinac, Maslenjača, Nova Krivaja, Potočani, Puklica, Removac, Stara Krivaja (nenaseljeno), Škodinovac, Velika Babina Gora, Velika Klisa (nenaseljeno), Veliki Bastaji, Veliki Miletinac, Vukovije

Površina[2]187 km2
Površina središta5,7 km2
Koordinate45°40′N 17°26′E / 45.67°N 17.43°E / 45.67; 17.43

Stanovništvo[3] (2021.)
Ukupno2 772
– gustoća15 st./km2
Urbano801
– gustoća486 st./km2

Poštanski broj43532 Đulovac

Zemljovid

Đulovac na zemljovidu Hrvatske
Đulovac
Đulovac

Đulovac na zemljovidu Hrvatske

Zemljopis uredi

Đulovac se nalazi u Zapadnoj Slavoniji. Na području općine prostiru se južni obronci Bilogore i zapadni obronci Papuka. Teče rijeka Ilova, ima mnogo vodotoka i izvora. Velike površine su pod šumom. Najčešće vrste su: obična bukva, hrast kitnjak, obični grab, bagrem i crna joha. Nema industrijskih postrojenja pa su okoliš i zrak čisti.

Stanovništvo uredi

Do popisa 1991. godine, mjesto Đulovac zvalo se Miokovićevo, a područje današnje općine Đulovac bilo je u sastavu bivše općine Daruvar. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Đulovac imala je 3.640 stanovnika (Hrvati 2.893, Srbi 580, Česi 34, ostali 133.), koji su raspoređeni u 29 naselja:

Đulovac (naseljeno mjesto) uredi

  • 2001. – 915
  • 1991. – 646 (Hrvati - 285, Srbi - 260, Jugoslaveni - 48, ostali - 53)
  • 1981. – 541 (Srbi - 201, Hrvati - 200, Jugoslaveni - 118, ostali - 22)
  • 1971. – 563 (Srbi - 271, Hrvati - 254, Jugoslaveni - 7, ostali - 31)
Općina Đulovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
4065
5009
5236
7814
9040
10882
10372
11410
8073
8441
8336
7166
5551
4696
3640
3245
2772
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Daruvar. U 1869. sadrži dio podataka općine Končanica. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Đulovac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
202
307
713
700
717
741
916
491
564
755
774
756
646
915
957
801
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991.povećano pripajanjem naselja Krivaja Naseobina koje je te godine prestalo postojati i za koje sadrži podatke od 1890. do 1981. Iskazuje se kao naselje od 1869. Do 1921. iskazivano pod imenom Đulaves, a od 1931. do 1991. pod imenom Miokovićevo. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava uredi

Načelnik je Anđelko Kolić. Dan općine je na blagdan Duhova.

Povijest uredi

Ovaj kraj bio je slabo naseljen u prošlosti. Krajem 6. i početkom 7. stoljeća naselili su se Slaveni. O tome svjedoče srednjovjekovni lokaliteti. U 17. stoljeću dogodila se turska okupacija. Turci su naselili Srbe po selima. Uglavnom su se bavili stočarstvom. Nakon protjerivanja Turaka, na ovo područje dolazi plemićka obitelj Janković, koja poziva na naseljavanje opustjelih sela. Pozivu se odazivaju Česi, Austrijanci, Nijemci, Mađari. Đulovac je nastao 1852. pod nazivom Gjulaves, gdje su se nastanile njemačke i mađarske obrtničke obitelji. Ovim krajem prošla je željeznička pruga od mađarskog grada Barča do Daruvara, 1885. Par godina kasnije otvorena je pilana. Sjekle su se šume u velikim količinima i izvozilo drvo. Između dva rata Đulovac dobiva ime po Dr. Dušanu Miokoviću, Đulovcu je promijenjeno ime u Miokovićevo, koje je bilo do 1990., otkada se mjesto ponovno zove Đulovac.

Za vrijeme Domovinskog rata, vođene su borbe. Mjesto je bilo pod srpskom vlašću, uništena je katolička crkva, ubijeno je na desetke civila. Dana 12. prosinca 1991., 127. virovitička brigada počela je s borbenim djelovanjem duž crte obrane s ciljem oslobađanja okupiranih sela na smjeru Slavonska Pivnica - Đulovac i na smjeru Jasenaš - Đulovac. Oslobodila je kotu Budim, sela Kornaš, Staru Krivaju i Veliku Klisu. Neprijatelj je potisnut prema Papuku i selu Đulovac. Nadalje, 15. prosinca 127. virovitička brigada oslobađa sela Donje i Gornje Cjepidlake, Đulovac i Nova Krivaju, te se u selu Katinac spaja s hrvatskim snagama koje napreduju iz smjera Daruvara i Grubišnog Polja. Sljedeće godine, dopuštenjem hrvatskih vlasti, doselili su Hrvati s Kosova iz Letnice i Janjeva.

Gospodarstvo uredi

Đulovac je mala nerazvijena općina, mjesto samo kao i sela koja su u općini Đulovac.

Najznačajniji gospodarski subjekti su vinogradi Badel-1862, s oko 150 ha vinograda, uglavnom graševine te nešto rajnskog rizlinga i chardonea. Treba spomenuti Hrvatske šume koje gospodare šumama Papuka i Bilogore, te koji su značajan proizvođač drvene mase. Nakon Domovinskog rata ugašen je pogon GAJ Slatina koji je proizvodio sirovinu za namještaj, potom voćarsku i povrtlasku drvenu ambalažu (gajbe). Valja napomenuti da je u tim pogonima radilo nekada i 300-tinjak radnika, a nakon Domovinskog rata i do 100 zaposlenika. Na području Đulovca je radio kamenolom koji je isto tako zatvoren. U novije vrijeme se pojavljuju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nekoliko malih privatnih tvrtki.

Svakako treba spomenuti projekt izgradnje bio elektrane koji bi trebao zaživjeti ove dane.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

  • OŠ Đulovac

Kultura uredi

Šport uredi

Izvori uredi

  1. Ured načelnika. djulovac.hr. Pristupljeno 18. siječnja 2022.
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Vanjske poveznice uredi

Nedovršeni članak Đulovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.