Otvori glavni izbornik

Abhazija ili Aphazija[2] (abhaski: Aҧsnы Apsny, gruzijski: აფხაზეთი Apkhazeti, ili Abkhazeti, ruski: Абха́зия) je država na Kavkazu koja je proglasila svoju neovisnost od Gruzije nakon rata vođenog 1992. – 1993. godine. Do danas su je kao neovisnu Republiku Abhaziju priznale Rusija, Nikaragva, Venezuela i Nauru, te Južna Osetija i Pridnjestrovlje. Površine je 8320 km².

Abhazija
Аҧснытәи Автономтәи Республика
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Aiaaira
Položaj Abhazije
Glavni grad Suhumi
Službeni jezik abhaski i ruski
Državni vrh
 - o. d. predsjednika Valeri Bganba
 - Predsjednik Vlade Leonid Lakerbaia
Neovisnost 23. srpnja 1992.
Površina -. po veličini
 - ukupno 8600 km2
 - % vode - %
Stanovništvo -. po veličini
 - ukupno (2011.) 240.705[1]
 - gustoća 29/km2
BDP (PKM) procjena -
 - ukupno - (-)
 - po stanovniku - (-)
Valuta ruski rubalj (i prigodni abhaški apsar) (100 kopejki)
Pozivni broj -
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak -
Jezero Rica.
Pogled s rta Picunda na Kavkaz.
Gagra — pogled s Crnog mora.

Međunarodne organizacije kao što su UN, Europska komisija, OESS, NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Vijeće Europe i većina suverenih država priznaje Abhaziju kao dio Gruzije i podupiru njen teritorijalni integritet koji joj po principima međunarodnog prava pripadaju.

Na prijedlog oba doma ruskog parlamenta 26. kolovoza 2008. predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev priznao je neovisnost Abhazije i pozvao predstavnike drugih država da slijede njegov primjer. Predstavnici Europske Unije i NATO Saveza odmah su osudili rusko priznanje abhazijske neovinosti kao namjerno kršenje Međunarodnog prava, te su pozvali na očuvanje teritorijalnog integriteta i suverenosti Gruzije.

ZemljopisUredi

 
Administrativna podjela Abhazije

Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija graniči s gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti, a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.

Abhazija je izrazito planinska zemlja, a klima pogoduje proizvodnji duhana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protječe nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije, a Inguri čini granicu prema Gruziji.

Administrativna podjelaUredi

 
Okruzi Abhazije

Abhazija je podijeljena na 6 okruga i glavni grad Suhumi. Okruzi su:

GradoviUredi

StanovništvoUredi

Po popisu stanovništva dok je Gruzija bila u sklopu SSSR-a (1989.), Abhazija je imala 525,000 stanovnika, od čega su 46 % činili Gruzi, a 18 % Abhazi. Sada je situacija malo drugačija. 44 % stanovništva čine Abhazi, a po 21 % Armenci i Gruzijci.

Kretanje broja stanovnika i etnička struktura

Godina popisa Gruzijci Abhazi Rusi Armenci Grci Ukupno
1926. 67.494 55.918 ? ? ? 201.000
1959. 158.200 56.197 86.700 64.400 ? 405.000
1970. ? 77.276 ? ? ? 199.596
1979. 213.322 83.087 79.730 73.350 13.642 486.082
1989. 239.872 93.267 74.913 76.541 14.664 525.061
2003. 45.953 94.606 23.420 44.870 1486 215.272

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. НАСЕЛЕНИЕ АБХАЗИИ (pristupljeno 12. ožujka 2015.)
  2. Alemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115. – 126., navod sa str. 116., ISSN 0021-6925, (NSK)

Vanjske povezniceUredi