Akvamarin (lat. aqua: voda + marinus: morski) je zelenkasto i modro obojeni oblik minerala berila. Kristalizira kao i beril u heksagonskom kristalnom sustavu kemijskog sastava Be3Al2[Si6O18]. Akvamarin dobiva svoju plavu boju dodavanjem dvovalentnih i trovalentnih iona željeza (Fe2+ i Fe3+) na različitim položajima mreže.[5] Međutim, kao alokromatski mineral (strane boje), linija akvamarina uvijek je bijela. Sjena nazvana po dragulju duboko je zelenoplava. Zbog visoke Mohsove tvrdoće od 7,5 do 8 i često dobro razvijenih bistrih kristala, akvamarin se uglavnom prerađuje u drago kamenje.

Akvamarin

Akvamarin na muskovitu, dolina Nagar Hunza, Pakistan
Općenito
KategorijaKarbonati
Kemijska formula + Fe2+ i Fe3+
Identifikacija
BojaBlijedoplava do zelenkasta
Kristalni sustavMonoklinski kristalni sustav
KalavostNejasna
LomNeujednačen (dagnjasti)
Mohsova tvrdoća7,5 do 8
SjajSjajan kao staklo
Indeks lomanα = 1,564 do 1,569
Optička svojstvaJednoosno (-)
Dvolomδ = 0,004 do 0,005
PleokroizamBistar: bezbojan, svijetloplava, plav do plavozelen
OgrebBijeli
Gustoća2,68 do 2,74
ProzirnostProziran do neproziran
Reference[1][2][3][4]

Beril uredi

Beril (grč. βήρυλλος) je heksagonski (šesterokutni) mineral, berilijev alumosilikat, Be3Al2Si6O18. Obično je bezbojan, ali katkad i obojen. Razlikuju se obični (veliki mutni kristali) i dragi berili (prozirni kristali nježnih boja, cijenjeni kao drago kamenje), a najpoznatiji su:

  • smaragd (zeleno obojen od kromova oksida),
  • akvamarin (zelenkast i modar),
  • ružičasti morganit,
  • zelenkastožuti i žuti zlatni beril i
  • heliodor (sadrži malo uranija, opalizira).

Beril je najvažniji mineral za dobivanje berilija. Dolazi gotovo redovito u pegmatitima (stijena koja se pojavljuje u obliku žila, leća, nepravilnih dajkova ili pločastih eruptivnih tijela, u matičnoj stijeni ili stijenama oko eruptiva.) granita, na primjer Moslavačke gore, te u škriljevcima.[6]

Slike uredi

       
Plavozeleni akvamarin na šrolu iz Eronga u Namibiji (veličina: 13,1 cm × 11,1 cm × 9,8 cm). Izbrušeni akvamarin (12 karata). Akvamarin (dolina Nagar, Pakistan). Brazilski akvamarini, dijamanti i bijelo zlato.

Izvori uredi

  1. Mineralienatlas
  2. Anthony, John W.; Bideaux, Richard A.; Bladh, Kenneth W.; Nichols, Monte C., ur. 2003. Malachite (PDF). Handbook of Mineralogy. V (Borates, Carbonates, Sulfates). Mineralogical Society of America. Chantilly, Virginia. ISBN 0962209740
  3. Malachite. Webmineral
  4. Malachite. Mindat
  5. Christa Behmenburg, Maximilian Glas, Rupert Hochleitner, Michael Huber, Jan Kanis, Eckehard Julius Petsch, Karl Schmetzer, Stefan Weiß, Karl Egon Wild, Christian Weise: "Aquamarin & Co. die Berylle Aquamarin, Goshenit, Heliodor, Morganit und Roter Beryll", extraLapis, band= 23, Verlag= Christian Weise Verlag, München , 2002, seiten=13, ISBN= 3-921656-61-3, ISSN= 0945-8492
  6. beril, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 30. 8. 2020.

Vanjske poveznice uredi

 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Akvamarin