Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Amur. Za druga značenja, pogledajte Amur (riba).

Amur ili Heilong Jiang (kineski jezik) ili Sahaliyan Ula (mandžurski jezik) je rijeka u Aziji, deveta rijeka u svijetu po dužini. Rijeka Amur se nalazi na granici između Dalekoistočnog saveznog okruga Rusije i sjeveroistočne Kine.

Amur
Heilong Jiang
Sahaliyan Ula
Amurrivermap.png
Duljina 4,354 km
Nadm. visina izvora 1,930 m
Prosječni istjek 11,400 m3/s
Površina porječja 1,855,000 km2
Izvor Planinski lanac Khentil, Mongolija
Države Rusija, Kina
Slijev 843,000 km^2
Ulijeva se u Ohotsko more, Tihi ocean

Rijeka nastaje spajanjem spajanjem rijeka Argun (Аргунь) i Šilka kod Pokrovke. Argun, dug 1,275 km, izvire u Kini gdje se naziva Hilar (kin. 海拉尔河), a Šilka, duga 555 km, sastoji se od rijeke Ingode koja izvire u Zabajkalju (Забайка́льский) i Onona koji dolazi iz Mongolije. Od Pokrovke do ušća dužina toka Amura iznosi 2,846 km, od izvora Onona 4,354 km, a slijev iznosi 843 000 km2.

Amur predstavlja prirodni prolaz iz Tihog oceana u unutrašnjost azijskog kontinenta.

VodotokUredi

U gornjem i srednjem toku Amur s Argunom čini granicu između Rusije i Kine, na dužini od oko 1,900 km. Gornji tok Amura stiješnjen je između planina.

U srednjem toku između Bureyinskih planina (Буреинский хребет) i Malog Khingana (Малый Хинган) protječe kroz kanjon širine 640 m, nizvodno do Habarovska lijeva obala je ravna, a desna brdovita, dok je širina korita 1 – 3 km. Na tom dijelu prima najveće pritoke — s desna Sungari (2,000 km) i Usuri (Уссури, 588 km), a s lijeva Zeya (Зея, 1,232 km) i Bureya (Бурея, 716 km). Ostale veće pritoke su rijeke Huma (Houmar), Anyuy (Dondon), Amgun.

U donjem toku od Habarovska do ušća prolazi u više rukavaca nizinom stvarajući mnoge ade. Amur je na tom mjestu širok 5 – 10 km, a na ušću 15 km. Zemljište u donjem toku djelimično je močvarno, s nekoliko jezera. Amur se u more ulijeva u blizini Nikolayevskog na Amuru (Николаевск-на-Амуре) između Tatarskog i Sahalinskog zaljeva u Ohotskom moru.

VodostajUredi

Vodostaj je najviši u srpnju i kolovozu zbog monsunskih kiša i provala oblaka, a najniži zimi kad pritoke zamrznu. Amplituda u gornjem toku dostiže 10,7 m, a u donjem 24 m. Zaleđen je prosječno 5 – 6 mjeseci godišnje, inače predstavlja jaku prepreku.

Plovnost i riječni prometUredi

Plovan je cijelim svojim tokom (2,846 km), a rijeke Šilka do Sretenska (480 km), a Argun 54 km od ušća. U planinskim predjelima plovidbu ometaju brzaci i gusta magla, a u donjem sprudovi. Uzvodno do 420. km plove brodovi do 6 m gaza, do Habarovska do 3,5 m, do Blagovješčenska (Благовещенск) 1,2 – 1,5 m, a do Sretenska na Šilki do 1 m. Od Amurovih pritoka plovne su Zeya do Bomnaka (950 km), Bureya do Čekunde (345 km), Sungari do Chi-lina (Kirin) i Usuri do Imana.

Promet na Amuru najjači je od Blagovješčenska do Nikolajevska na Amuru (Николаевск-на-Амуре), 45 km od ušća. Najveća pristaništa su: Nikolajevsk na Amuru, Komsomolsk na Amuru (Комсомольск-на-Амуре), Habarovsk i Blagoveščensk. Zimi se po zaleđenom Amuru i njegovim pritokama obavija promet saonicama i kamionima.

PovijestUredi

Rusi su prvi puta dosegli Amur 1644. Početkom 20. stoljeća na rijeci je formirana riječna ratna flotila, upotrebljena za prebacivanje jedinica u Rusko-japanskom ratu. Ova flotila je 1910. imala 10 topovnjača i 8 oklopnih monitora. Sovjetska riječna ratna flotila na Amuru formirana je u prosincu 1917.. a 1929. uništila je kinesku na rijeci Sungari. Na kraju Drugoga svjetskog rata sudjelovala je u borbama protiv Japanaca u Mandžuriji.

LiteraturaUredi

  • ”Amur”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 140.

Vanjske povezniceUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Amur