Arta, Grčka


Arta (grčki: Άρτα) je grad u sjeverozapadnoj Grčka, sjedište prefekture Arta koja je pak dio periferije Epir. Za antičkih vremena grad je bio poznat pod imenom Ambracia / Amvrakia (grčki:Αμβρακία). Arta je poznata i po svom Starom mostu preko rijeke Araktos, kao i po srednjovjekovnoj utvrdi iz 13. st., koja spada u red najbolje očuvanih u cijeloj Grčkoj. Arta je grad prepun bizantskih povijesnih građevina, ponajviše crkava, od kojih je najpoznatija Parigoritria, koju je izgradio oko 1290. godine despot Nikefora.

  • Današnja Arta je sjedište Tehnološkog edukacijskog instituta Epira.
Arta
Άρτα
Arta
Osnovni podatci
Država Flag of Greece.svg Grčka
Periferija Epir
Prefektura Arta
Stanovništvo 23.863 (2001)
Površina 47.973 km²
Visina 30 m
Koordinate 39°90′N 20°59′E / 40.5°N 20.983°E / 40.5; 20.983Koordinate: 39°90′N 20°59′E / 40.5°N 20.983°E / 40.5; 20.983
Vremenska zona Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+2)
 - Ljeto (DST) Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Poštanski broj 471 00
Pozivni broj 26810
Registarska oznaka ΑΤ
Gradonačelnik Panagiotis Ekonomidis
Službena stranica www.arta.gr
Karta
Arta na karti Grčka
Arta
Arta

Položaj grada na karti Grčke

PovijestUredi

Arta u doba antikeUredi

Prvotno naselje osnovali su doseljenici iz Korinta u 7. st. prije Krista, pod imenom Amvrakia (antičko ime Arte). 295. pr. Kr. Pir, epirski kralj Molosijanaca premjestio je sjedište svoje kraljevine u Ambrakiju, odakle je lakše mogao napadati na Rimljane. Pir je uspio izvojevati velike ali i vrlo skupe pobjede (uz puno žrtava) protiv Rimljana, zbog toga je njegovo ime ostalo trajno zapamćeno iz rimske uzrečice Pirova pobjeda, a to se prije svega odnosilo na događaje poslije bitke kod Askuluma. Od 146. pr. Kr. Amvrakia je u sastavu Rimskog Carstva, a provincija Epir, nazvana je Epirus Vetus, za razliku od novoustanovljene Epirus Nova koja je bila istočnije.

Grad se prvi put spominje pod imenom Arta, tek 1082. godine.

Za vrijeme Bizanta i Osmanskog CarstvaUredi

1204. godine nakon pada Konstantinopola u ruke križara, Arta je postala sjedište Epirske Despotovine koja se na vrhuncu svoje moći prostirala se od Drača te preko cijele sjeverozapadne Grčke, Tesalije i sjeverozapadne Makedonije. Nakon toga gradom kratkotrajno vlada talijanska velikaška obitelj Orsini (1318. -1337.) Potom Artom upravlja Srpsko Carstvo (1337. - 1359.), pa za njima albanski rodovski klan (1359. -1416.) Potom gradom upravljaju talijanski velikaši iz obitelji Tocco; Carlo II Tocco i Leonardo III Tocco.

Zatim Turci zauzimaju 1449. godine Artu i mijenjaju joj ime u "Narda". Potom je Arta kratkotrajno pod vlašću Mlečana od 1717. godine, potom Francuza od 1797. godine. Turci ponovno zauzimaju grad 1799. godine i drže ga pod svojom vlašću sve do 1881. kada je nakon odluke Berlinskog kongresa grad pripojen Kraljevini Grčkoj.

ZnamenitostiUredi

AntikaUredi

Današnja Arta leži na ostacima starog naselja Ambrakia. Od stare Ambrakije ostalo je malo; ostaci starih zidina, ostatci hrama bogu Apolonu, iskopine antičkog kazališta i ostatci jugozapadnog groblja stare Ambrakije.

BizantUredi

 
Crkva iz kasnog 13. st. -Parigoritria

Utvrdu Arta podigao je epirski despot Mihajlo II. Komnen Dukas sredinom 13. st., to je dobro očuvani primjer bizantske arhitekture. Najvažniji bizantski spomenik Arte je Crkva - Parigoritria koju je podigao od 1285. do 1289. Nikefor I. Komnen Dukas i njegova žena Ana Paleolog Kantekuzena. Crkva Sv.Teodora još je jedan primjer fine bizantinske arhitekture. Ostali spomenici su crkva Sv. Bazilija (Hagios Vasilios) i manastir Kato Panagia.

MuzejiUredi

  • Muzej prapovijesti i klasične antike iz Arte
  • Crkva Parigoritissa
  • Povijesni muzej Skoufas
  • Arheološki muzej Koronisia

Tehnološki edukacijski institut EpirUredi

Tehnološki edukacijski institut Epir (T.E.I.) [1] ima sjedište i glavni studentski kamp u Arti; a u ostaliim gradovima Epira podružnice, a to su; Janjina, Igumenica i Preveza. T.E.I. danas ima (4) Fakulteta i (13) Odjela.

Zemljopisne odrednice i prometUredi

Arta se nalazi sjeverozapadno od Antirija, Mesolongija i Agrinija, sjeveroistočno od Preveze, jugoistočno od Janjine i jugozapadno od Trikale.

Grad je povezan s ostalim grčkim gradovima magistralnim cestama; grčka nacionalna cesta GR-5 (Antirio - Janjina) i grčka nacionalna cesta GR-30 (Arta-Peta - Trikala). Rijeka Araktos teče zapadno od grada, veliko akomulaciono jezero na rijeci nalazi see sjeverno od Arte.

Rast stanovništva Arte posljednjih decenijaUredi

Godina Stanovništvo Promjene
1981 20,004 -
1991 23,710 +3,706/+18.53%
2001 23,863 +153/+0.65%

IzvoriUredi

Vanjske povezniceUredi