Batina

naselje u Hrvatskoj, Općina Draž, Osječko-baranjska županija
Ovo je glavno značenje pojma Batina. Za gradsko naselje Kutine pogledajte Batina (Kutina).

Batina (ponekad Batina Skela, mađ. Kiskőszeg, njem. Donau-Daru-Winkel) naselje je i pristanište na Dunavu u Baranji. Razvilo se u lokalni centar sjeveroistočnog dijela Baranje u dijelu Banskog brda gdje ono izbija na Dunav. Najvažnija veza Baranje s Bačkom vodi preko Batine gdje je 1974. godine izgrađen cestovni most na Dunavu (ranije se prevozilo skelom).

Batina
Batina, pogled sa Dunava
Država Hrvatska
Županija Osječko-baranjska
Općina/gradDraž
Najbliži veći gradBeli Manastir

Površina22,8 km2[1]
Koordinate45°50′46″N 18°51′00″E / 45.846°N 18.85°E / 45.846; 18.85

Stanovništvo (2021.)
Ukupno594 [2]
– gustoća26 st./km2

Poštanski broj31300 Beli Manastir
Pozivni broj+385 (0)31
AutooznakaBM

Zemljovid

Batina na zemljovidu Hrvatske
Batina
Batina

Batina na zemljovidu Hrvatske

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva 2021., Batina ima 594 stanovnika.[3]

Naselja uredi

Na južnome dijelu Bajskoga kanala nalazi se dio hrvatskog državnog područja na kojemu je smješteno naselje Kenđija, a naziva se Oraškovica. Uz sam kanal jest Gombarov salaš. Preko kanala i potoka Šuster najbliža su naselja Kolut i Bereg. Kenđiju (i Oraškovicu) okružuje sa zapadne strane veća nizina koja nosi naziv Karapandža, unutar koje je jezero Labudnjovača i potok Lašufok. Bajski kanal ulijeva se u Veliki kanal koji pak utječe u Dunav i tako čini prirodnu granicu prema Vojvodini. Kenđija je od Velikoga kanala odvojena vodozapremninama Bandafok i Baračka, s obzirom na to da je Baračka dio kanalske mreže u svome početku (kod naselja Zimovnika).[4] Stanovnici Kenđije obraćali su se vlastima SRH za naknadu štete od poplava te Batinsko lovačko društvo dobilo je u zakup područje Karapandža (Karapanđa).[5]

Naselje Batina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1600
1752
1963
2346
2555
2746
2460
2568
2233
2154
2130
2043
1643
1449
1048
879
594
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Povijest uredi

U knjizi Hrvatski baranjski mjestopisi Ante Sekulića tvrdi se da je Batina naselje poznato u rimsko doba, te je zabilježeno također i godine 1316. Izvorno je zabilježeno kao Kurszug, zatim mađarski Köszeg (Kö - kamen, szeg - rub). Batina je službeno osnovana 1720. godine naseljavanjem Hrvata, Srba, Mađara i Nijemaca, dok se po knjizi "Tri stoljeća Belja" u poreznim knjigama kao pustara spominje već 1591. godine: "Pretpostavlja se da je i u vrijeme oslobodilačkih ratova bila pusta. Godine 1696. tu su se vjerojatno naselili srpski doseljenici. Zatim je ponovo opustjela, a 1718. god. naselili su je ponovo veoma siromašni Južni Slaveni i Mađari. Godine 1780. im se pridružuju njemački doseljenici. Pripada joj područje Karapandža i naselje Kenđija.[6]

U Drugom svjetskom ratu je u Batini vođena Bitka kod Batine, između 11. i 19. studenoga 1944. između jedinica NOVJ i Crvene armije s jedne strane i jedinica Wehrmachta i njegovih saveznika s druge strane.

Spomenici i znamenitosti uredi

 
Spomenik Batinskoj bitci, Memorijalni kompleks Batinska bitka, Batina (Antun Augustinčić).

Dunav (Zeleni otok), strmi lesni odsjeci Banskog brda, galerijske šume na plavnim ravnima te impozantni spomenik kipara Antuna Augustinčića palim crvenoarmejcima i partizanima pri forsiranju Dunava 11.22. studenoga 1944. godine, u narodu poznat i kao "Julka", koji dominira nad naseljem te pridonose njegovom turističkom značaju.

Među arheološkim nalazima od starijega željeznog doba do seobe naroda ističe se keltski ratnički grob s kacigom. U rimsko doba utvrda na limesu Ad Militare.

Sport uredi

Literatura uredi

  • Ante Sekulić: Hrvatski baranjski mjestopisi
  • Tri stoljeća Belja

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021. dzs.gov.hr. Pristupljeno 24. travnja 2024.
  4. Vojni zemljovidi 1 : 25.000, br. 326-2 Osijek (1974. – 1976.)
  5. Mladen Klemenčić, Clive H. Schofield, Miroslav Reba: War and peace on the Danube: the evolution of the Croatia-Serbia boundary U Boundary & Territory Briefing, Vol. 3, No. 3, International Boundaries Research Unit (IBRU), University of Durham (Ujedinjeno Kraljevstvo), 2001., ISBN 1-897643-41-1, str. 22.
      »There are a series of documents from the 1950s dealing with pockets on the left bank of the Danube. For example, Osijek district's authorities informed the Croatian government about damage caused by flooding in the Kenđija area (one of the pockets on the left, Serbian, bank of the river) and requested financial help. Another document indicates that no funds were forthcoming at that time but when a similar situation occurred in 1965 at Karapanđa, funds were provided by the Croatia's Ministry of Agriculture. Kenđija is mentioned again in 1961 when the People's Council of Osijek leased the area to the Batina hunting society. It was explicitly stated that Kenđija was wituated "on the territory of this People's Council."'«
    (Klemenčić et al., 1999., 22.)
  6. Ivica Getto: I granica na Dunavu - nerješiva? // Glas Slavonije – Internetsko izdanje (urednica: Biljana Kumer), 10. svibnja 2010., URL: http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=124515 – zadnji put pristupljeno 18. studenoga 2010., ISSN 0350-3968 (Internet: ISSN 1333-9486)
      »Posebna su priča naselja poput Kenđije, u kojima živi nekoliko obitelji koje imaju hrvatske putovnice i osobne iskaznice, te čiji automobili i radni strojevi nose BM registaracijske pločice.«
Nedovršeni članak Batina koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.