Bereg (Sombor, Srbija)
Bereg[1][2] (također i Bački Brijeg, srp. Бачки Брег, mađ. Béreg, nje. Bereg) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji. Nalazi se u okolici grada Sombora.
| Bereg | |
|---|---|
 Katolička crkva sv. Mihovila | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Zapadnobački okrug |
| Općina | Sombor |
| Površina | |
| • Ukupna | 31.8 km² |
| Visina | 92 m |
| Koordinate | 45°55′N 18°55′E / 45.917°N 18.917°E |
| Stanovništvo (2002.) | |
| • Entitet | 1.388 (44 stan./km²) |
| Poštanski broj | 25275 |
| Pozivni broj | 025 |
| Registarska oznaka | SO |
 | |
  Bereg | |
U Beregu Hrvati (iz podskupine Šokaca) čine natpolovičnu većinu. 2002. je Bereg imao 1388 stanovnika.
Zemljopisni položaj
urediSelo je podignuto na jednom manjem uzvišenju, na brijegu, čime je bilo zaštićeno od poplava.
Nalazi se na 45°55' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Sombora (28 km), Bezdana i Koluta, zapadno od Gakova i istočno od Dunava, Bajskog kanala i šume Karapandže.
Upravna organizacija
urediNalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor. Jedna je od najmanjih mjesnih zajednica.
Ime
urediIme "Bereg" dolazi od stsl. "bereg", u značenju "obala", "rub".
Drugo ime za selo "Bački Brijeg" dolazi od opisa položaja - selo je u Bačkoj, na manjoj uzvisini, brijegu.
Povijest
urediPrvi put se spominje 1319. godine.[3] 1620. ga naseljavaju Hrvati (i to iz skupine Šokaca). Hrvati koji su sedoselili u Bereg podrijetlom su iz Klisa kraj Splita.[3] Prva crkva je sagrađena 1740. godine. U 18. stoljeću, doseljavaju se i Nijemci i Mađari.
Kultura
urediBereg je poznat kao rasadnik vrsnih tamburaša.
Dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance[4] se održava u Beregu.
Tradicionalna manifestacija „Šokačko prelo“ (od 1998.) u organizaciji Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Silvije Strahimir Kranjčević“.[5]
Etno-kuća, u kakvima su živjeli Hrvati ovih prostora.[6]
Promet
urediOvo selo je nekad imalo željezničku vezu.
Na kraju ovog sela se nalazi državna granica, odnosno državni granični prijelaz u Mađarsku.
Postoje očekivanja o prerastanju ovog prijelaza u Međunarodni teretni prijelaz.
Po stanju stvari (listopad 2004.), Bereg je prometno izolirano selo.
Gospodarstvo
urediOd nekad razvijenije gospodarske strukture, danas u Beregu djeluju samo škola, pošta, ambulanta i nešto prodavaonica. Nezaposlenost je veliki problem Berega.
Uz prometnu izoliranost, gašenje ili premještenje značajnijih gospodarskih subjekata (poljodjelska zadruga i tiskara) u susjedni Bezdan, Berežani su osuđeni na iseljavanje ili na rad izvan sela (Bezdan, Sombor ili čak u Hrvatsku).
Danas se stanovništvo bavi poljodjelstvom, i to uzgojem žitarica: kukuruza i pšenice. Postoje inicijative i za uzgojem paprike.
Povoljni prirodni resursi (šuma Karapandža i Bajski kanal) daju uvjete za kvalitetno lovstvo i ribolov.
Šport
urediŠportska društva i klubovi koji ovdje djeluju su:
- nogomet: Dinamo 1923[7]
- šah: Bački Breg[8]
Stanovništvo
urediNarodnosni sastav 2002.:
- Hrvati = 738 (53,17%)
- Srbi = 344 (24,78%)
- "Jugoslaveni" = 67 (4,83%)
- Mađari = 34 (2,45%)
- ostali
Hrvati su većinom iz šokačke skupine. Unatoč tome što su većina u selu, hrvatski se jezik ne izučava u školi (stanje u listopadu 2004.).
Povijesna naseljenost
uredi- 1961.: 2045
- 1971.: 2006
- 1981.: 1770
- 1991.: 1585
- 2002.: 1388
Hrvati u Beregu
urediBereg danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
Hrvatske ustanove u Beregu
uredi- hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević"
Ovaj HKPD ima svoje korijene u KUD-u "Seljačka sloga" osnovanom 1927. Najstarije je hrvatsko društvo u Podunavlju.
HKPD "Kranjčević" svake godine organizira manifestacije "Šokačko prelo"[5] i "Mikine dane" s likovnom kolonijom.[9]
- "Bereški tamburaši" (predšasnik mu je bilo "Mikino šokačko tamburaško društvo")
Poznati stanovnici
uredi- Ante Jakšić (1912. – 1987.), hrvatski pjesnik
- Mika Ivošev Kuzma (1901. – 1959.), violinist
- fra Stipan Vujević (1837. – 1905.), hrv. pjesnik i preporoditelj
- Marina Balažev (1978.), hrvatska književnica za djecu
- Zlatko Gorjanac, novinar i hrv. pjesnik
Izvori
uredi- ↑ Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. prosinca 2014. (Wayback Machine) Hrvatski nazivi naseljenih mjesta.
Odluku o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku donio je Izvršni odbor HNV-a na sjednici 4. studenoga 2009., a objavljena je u Službenom listu APV br. 3/10 od 23. ožujka 2010. godine. - ↑ Radio Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. srpnja 2011. (Wayback Machine) Tradicijski nazivi naselja vraćaju mještanima osjećaj sigurnosti, 20. studenog 2009., pristupljeno 23. studenog 2009.
- ↑ a b Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Z. Vasiljević: Rekonstrukcija Doma i otvorenje Šokačke kuće 04.siječnja 2019. (pristupljeno 26. siječnja 2019.)
- ↑ Zvonik br. 142[neaktivna poveznica] Dužijanca 2006.
- ↑ a b Radio Subotica Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. ožujka 2021. (Wayback Machine) Šokačko prelo u Beregu, 6. veljače 2010.
- ↑ Aktivnosti DSHV-a u Somboru, H.R., Hrvatska riječ , str. 20, 3. listopada 2008.
- ↑ SOinfo Međuopćinska liga
- ↑ SOinfo
- ↑ Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2015. (Wayback Machine) Hrvatsko nacionalno vijeće donijelo odluku o raspodjeli sredstava po natječaju za kulturu, 29. rujna 2015. (pristupljeno 23. listopada 2015.)
- Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
- Ante Sekulić: Rječnik govora bačkih Hrvata, IHJJ, Zagreb, 2005.
- Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
Vanjske poveznice
uredi- Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine) Šokačko prelo u Bačkom Brijegu
- Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Obala šokačkoga vapaja i nade
- Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Vrsnom violinistu na čast i spomen
- Bereg Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. svibnja 2007. (Wayback Machine)
- www.soinfo.org