Berak

Berak je selo u općini Tompojevci, nedaleko od Vukovara (11 km).

Berak
Berak na karti Hrvatska
Berak
Berak
Berak na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska županija
Općina/Grad Tompojevci
Najbliži (veći) grad Vukovar
Zemljopisne koordinate 45°13′55″N 19°00′11″E / 45.232°N 19.003°E / 45.232; 19.003
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 476
Broj stanovnika
Berak (Tompojevci, Vukovarsko-srijemska) [uredi]
2001. 476
2011. 386
2021. 277
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Pošta 32243 Orolik
Pozivni broj +385 (0)32
Autooznaka VU
Berak na karti Vukovarsko-srijemska županija
Berak
Berak
Berak na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije
Berak3-Берак3.JPG

Zemljopisni položajUredi

Berak se nalazi na 45° 13' 54" sjeverne zemljopisne širine i 19° 1' 40" istočne zemljopisne dužine, nekoliko km južno od Vukovara i nekoliko km istočno od Nuštra i Vinkovaca.

PovijestUredi

Berak je staro naselje čiji se razvoj u dokumentima spominje u 15. stoljeću.[1] U pisanim dokumentima za njega postoje imena Perecke ili Perethe.[1] Staro naselje Berak ležalo je jugoistočno od današnjeg mjesta, na polju "Staro selo". Plemićka obitelj Berački posjedovala je ovo područje oko godine 1405. uz imanje Mikluševci a velikaš Filip Korođ oko 1420. godine u području Berka sazidao je franjevački samostan kojeg su Osmanlije 1526. godine poharali, no redovnici su ga kasnije obnovili.[1] Samostan je ponovo razoren 1533. godine i nakon toga napušten. Mjesto gdje se nekada nalazio samostan i danas se naziva "Svetinja".

Ime Berak je hrvatskog podrijetla, a znači "zemljište u nizini".

Na širem području spominju se posjedi: Trinčil, Samašin i Karaševo. Berak je kao selo opstao za vrijeme Osmanlija, tako da je pred kraj osmanske vladavine, selo imalo 30 hrvatskih kuća.[1] Pod Osmanlije mjesto je palo 1526. godine i pod njima ostalo neprekidno do 1687. godine. Nakon istjerivanja Osmanlija Kraljevska komora je kao vlasnik sela, početkom 18. stoljeća u Berak naselila tri pravoslavne obitelji.[1] Prilikom popisa sela vukovarskog vlastelinstva 1736. godine u Berku je bilo 39 naseljenih kuća u kojima je većinsko stanovništvo bilo hrvatsko.[2]

Oko 1790. godine u Berku je dovršena gradnja crkve Sv. Ivana Krstitelja. Selo je do 1807. spadalo pod župu u Sotinu, a od 1807. ima posebnu samostalnu župu Mučeništva Sv. Ivana Krstitelja pod koju spadaju još sela Čakovci i Orolik. Berak je 1846. dobio pučku školu. Sredinom 19. stoljeća u Berak se naseljavju njemački i mađarski doseljenici. Do 1866. godine Berak se povećao i u njemu je bilo 108 naseljenih kuća sa 630 stanovnika od kojih je najviše bilo Hrvata, potom Nijemaca i Mađara te šest pravoslavnih Vlaha.[2] Župna crkva se obnavljala 1886. i 1889., da bi 1945. godine bila razorena. Do uspostave Jugoslavije, oko 60% stanovništva Berka bili su Nijemci, oko 25% Hrvati, a oko 20% Mađari.[3] U ovaj kraj su 1942. došli grkokatolički Hrvati iz Žumberka na nagovor biskupa dr. Janka Šimraka. 35 siromašnih obitelji iz župa Grabara, Pećna i Mrzlog Polja, kolonizirale su na biskupsko imanje Berkasovo nedaleko od Šida.[4] Titov režim je 1944. i 1945. protjerao skoro sve Nijemce i mnoge Mađare. Na njihova imanja i kuće doseljeni su Srbi.[3] Titov režim je 1945. oduzeo zemlju Hrvatima u Berkasovu, te je Žumberčanima ponuđeno useliti u napuštena odnosno ispražnjena folksdojčerska imanja. Žumberčani su tako došli u Berak, a prekrajanjem republičkih granica na štetu Hrvatske a u korist Srbije, Berkasovo je ostalo u Vojvodini. Za Srbe su doseljeni Žumberčani bili “ustašama” te su se tako prema njima i odnosili.[4]

Nova župna crkva građena je od 1969. do 1970. godine, te je ponovno opustošena 1991. godine. Dugo je Berak pripadao upravnoj općini u Negoslavcima, da bi se 1894. odcijepio i postao središtem posebne upravne općine.[1]

Uoči velikosrpske agresije 1991. u Berku su bile 33 obitelji podrijetlom iz Žumberka.[4] Za vrijeme Domovinskog rata, 56 Berčana Hrvata (rimokatolika i grkokatolika) je bilo žrtvom ratnog zločina kojeg su počinili domaći Srbi i crnogorski četnici (prema svjedočenjima preživjelih svjedoka). 96 Berčana su srpski agresori zatočili od listopada 1991. godine. U zatočeništvu su proveli tri i pol mjeseca, a 56 ih se nije živo vratilo iz zatočeništva. Brojne žene su bile silovane.[5] Kao početak agonije Berka uzima se nadnevak 2. rujna, kad su srpsko-crnogorski osvajači pobili 5 Berčana, a druge odveli u logore u kojima su mnogi ubijeni. Mnogo Berčana pronađeno je u masovnim grobnicama i mnogi se i 30 godina poslije vode kao nestale osobe.[6][7]

Danas je Berak u sastavu općine Tompojevaca. Po popisu stanovništva iz 2001. godine imao je 476 stanovnika.

StanovništvoUredi

Godine 1991. u Berku je živilo 63 posto Hrvata i 37 posto Srba.

Naselje Berak: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
630
792
774
886
932
913
843
892
813
902
980
998
914
926
476
386
277
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Svinjarevci, općina Bogdanovci. Do 1961. dio podataka sadržan je u naselju Svinjarevci. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


ŠportUredi

U Berku je od 1963. do 1991. godine postojao nogometni klub Jedinstvo.[8] Nakon Domovinskog rata osnovan je, 2001. godine, NK Sokol Berak koji se 6 sezona natjecao u 3. županijskoj nogometnoj ligi.[9] Trenutačno se natječe u 2. ŽNL.

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. a b c d e f Općina Tompojevci: Naselje Berak[neaktivna poveznica], preuzeto 7 svibnja 2012.
  2. a b Mirko Marković, Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., ISBN 953-222-123-9, str. 54.-55.
  3. a b Petar Horvatić: 2. rujna 1991. Berak – selo gdje su četnici počinili jedne od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu Narod.hr. 2. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  4. a b c Petar Horvatić: (VIDEO) 2. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Berak, Srijem) – u pokoljima ubijeno 45 Hrvata rimokatolika i grkokatolika Narod.hr. 2. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  5. VjesnikInačica izvorne stranice arhivirana 13. studenoga 2007. Hrvati u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica
  6. Petar Horvatić: (VIDEO) 2. rujna 1991. Zločini agresorske srpske vojske (Berak, Srijem) – u pokoljima ubijeno 45 Hrvata rimokatolika i grkokatolika Narod.hr. 2. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  7. Petar Horvatić: 2. rujna 1991. Berak – selo gdje su četnici počinili jedne od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu Narod.hr. 2. rujna 2019. . Pristupljeno 24. rujna 2020.
  8. Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880.-1980., Zagreb 1981., str. 125
  9. Panorama Vukovar: Priča iz Berka: Rad i zajedništvo pobjeđuju sve prepreke![neaktivna poveznica], preuzeto 7. svibnja 2012.

Vanjske povezniceUredi


   Nedovršeni članak Berak koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.