Otvori glavni izbornik

Zemljopisni položajUredi

Berak se nalazi na 45° 13' 54" sjeverne zemljopisne širine i 19° 1' 40" istočne zemljopisne dužine, nekoliko km južno od Vukovara i nekoliko km istočno od Nuštra i Vinkovaca.

PovijestUredi

Berak je staro naselje čiji se razvoj u dokumentima spominje u 15. stoljeću.[1] U pisanim dokumentima za njega postoje imena Perecke ili Perethe.[1] Staro naselje Berak ležalo je jugoistočno od današnjeg mjesta, na polju "Staro selo". Plemićka obitelj Berački posjedovala je ovo područje oko godine 1405. uz imanje Mikluševci a velikaš Filip Korođ oko 1420. godine u području Berka sazidao je franjevački samostan kojeg su Osmanlije 1526. godine poharali, no redovnici su ga kasnije obnovili.[1] Samostan je ponovo razoren 1533. godine i nakon toga napušten. Mjesto gdje se nekada nalazio samostan i danas se naziva "Svetinja".

Ime Berak je hrvatskog podrijetla, a znači zemljište u nizini.

Na širem području spominju se posjedi: Trinčil, Samašin i Karaševo. Berak je kao selo opstao za vrijeme Osmanlija, tako da je pred kraj osmanske vladavine, selo imalo 30 hrvatskih kuća.[1] Pod Osmanlije mjesto je palo 1526. godine i pod njima ostalo neprekidno do 1687. godine. Nakon istjerivanja Osmanlija Kraljevska komora je kao vlasnik sela, početkom 18. stoljeća u Berak naselila tri pravoslavne obitelji.[1] Prilikom popisa sela vukovarskog vlastelinstva 1736. godine u Berku je bilo 39 naseljenih kuća u kojima je većinsko stanovništvo bilo hrvatsko.[2]

Oko 1790. godine u Berku je dovršena gradnja crkve Sv. Ivana Krstitelja. Selo je do 1807. spadalo pod župu u Sotinu, a od 1807. ima posebnu samostalnu župu Mučeništva Sv. Ivana Krstitelja pod koju spadaju još sela Čakovci i Orolik. Berak je 1846. dobio pučku školu. Sredinom 19. stoljeća u Berak se naseljavju njemački i mađarski doseljenici. Do 1866. godine Berak se povećao i u njemu je bilo 108 naseljenih kuća sa 630 stanovnika od kojih je najviše bilo Hrvata, potom Nijemaca i Mađara te šest pravoslavnih Vlaha.[2] Župna crkva se obnavljala 1886. i 1889., da bi 1945. godine bila razorena. Nova župna crkva građena je od 1969. do 1970. godine, te je ponovno opustošena 1991. godine.

Dugo je Berak pripadao upravnoj općini u Negoslavcima, da bi se 1894. odcijepio i postao središtem posebne upravne općine.[1]

Danas je Berak u sastavu općine Tompojevci. Po popisu stanovništva iz 2001. godine imao je 476 stanovnika.

Za vrijeme Domovinskog rata, 56 Berčana Hrvata je bilo žrtvom ratnog zločina kojeg su počinili domaći Srbi i crnogorski četnici (prema svjedočenjima preživjelih svjedoka). 96 Berčana su srpski agresori zatočili od listopada 1991. godine. U zatočeništvu su proveli tri i pol mjeseca, a 56 ih se nije živo vratilo iz zatočeništva. Brojne žene su bile silovane.[3]

StanovništvoUredi

Godine 1991. u Berku je živilo 63 posto Hrvata i 37 posto Srba.

ŠportUredi

U Berku je od 1963. do 1991. godine postojao nogometni klub Jedinstvo[4]. Nakon Domovinskog rata osnovan je, 2001. godine, NK Sokol Berak koji se 6 sezona natjecao u 3. županijskoj nogometnoj ligi[5]. Trenutačno se natječe u 2. ŽNL.

Vidi jošUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Općina Tompojevci: Naselje Berak, preuzeto 7 svibnja 2012.
  2. 2,0 2,1 Mirko Marković, Istočna Slavonija: Stanovništvo i naselja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2003., ISBN 953-222-123-9, str. 54.-55.
  3. Vjesnik Hrvati u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica
  4. Sto godina nogometa u Hrvatskoj 1880.-1980., Zagreb 1981., str. 125
  5. Panorama Vukovar: Priča iz Berka: Rad i zajedništvo pobjeđuju sve prepreke!, preuzeto 7. svibnja 2012.

Vanjske povezniceUredi

  • Općina Tompojevci
  • Vjesnik Hrvati u Berku će prosvjedovati sve do podizanja optužnica, 11. svibnja 1999.
  • Vjesnik Od utorka ekshumacija u Berku, 11. svibnja 1999.


   Nedovršeni članak Berak koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.