Otvori glavni izbornik

Bergen je sa 260.200 stanovnika (2010.)[1] te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen)[2], drugi po veličini grad u Norveškoj. Smješten je na jugozapadnoj obali Norveške u administrativnoj regiji Hordaland, čije je upravno središte.

Bergen
Bergen kommune
Od vrha prema dnu: središte grada, Streljačka brigada (buekorps), Gamlehaugen, Bryggen, i Fyllingsdalen
Od vrha prema dnu: središte grada, Streljačka brigada (buekorps), Gamlehaugen, Bryggen, i Fyllingsdalen
Grb Bergena
Grb
Koordinate: 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.4°E / 60.367; 5.4Koordinate: 60°22′N 5°24′E / 60.367°N 5.4°E / 60.367; 5.4
Država Norveška
Regija Hordaland
Okrug Midhordland
Utemeljenje 1070.
Osnivač Harald III. Norveški
Vlast
 - Gradonačelnik (2007.) Gunnar Bakke (Frp)
Površina
 - Ukupna 465 km2
 - Područje utjecaja 2.755 km2
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 260.200
 - Gustoća 559.6/km2
 - Urbano područje 235.800
 - Urbana gustoća 2.507,7/km2
 - Područje utjecaja 384.100
 - Gustoća područja utjecaja 139.4/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Službena stranica www.bergen.kommune.no
Zemljovid
Hordaland u Norveškoj

Hordaland u Norveškoj
Bergen u Hordalandu

Bergen u Hordalandu

Urbana jezgra Bergena nalazi se između planina koje mještani nazivaju de syv fjell („Sedam planina”, po uzoru na sedam rimskih brežuljaka), iako broj stvarnih planina ovisi o definiciji istih. Njegovo povijesno središte, Bryggen (norveški za „pristanište”; korijen imena i flandrijskog grada Bruggea), sa zgradama iz vremena kada je pripadao hanzeatskom udruženju trgovačkih gradova, upisano je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 1979. godine.

Bergen je također važno kulturno središte regije kao neslužbena prijestolnica zapadne Norveške, a bio je i jedan od devet europskih glavnih gradova kulture 2000. godine. Osim toga, jedan je od glavnih gradova norveške naftne industrije.

Bergen je poznat po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2.250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.

PovijestUredi

Bergen je osnovao Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. U trinaestom stoljeću Bergen bijaše jedan od četiri glavna administracijska grada Hanze. Grad se bogatio i širio trgovinom s hanzeatskim gradovima, ali su njihovi brodovi u rujnu 1349. godine donijeli i Crnu kugu od koje je grad uvelike stradao[3]. 1393. godine grad je opustošilo Vitalijsko bratstvo (švedski pirati), a zatim i 1429. godine kada su ga zapalili.[4]

Grad je poharalo mnoštvo požara (1198., 1248., 1413., 1428., 1476., 1582., 1675., 1686., 1756., 1771., 1901. i 1916.) nakon kojih se grad svaki put morao obnavljati, ali najveći požar bio je 1702. godine kada je do temelja izgorilo oko 90% grada.

Bergen je zbog svoje kopnene nepristupačnosti dugo imao bolju povezanost s drugim lukama nego s ostatkom Norveške. Kopnena cesta koja je povezivala Bergen s Oslom (tada Kristianijom) otvorena je tek 27. studenog 1909.

Prvog dana nacističke invazije, 9. travnja 1940., Bergen je nakon kratke pomorske bitke s kopnenom norveškom artiljerijom okupirala njemačka vojska. Dana 20. travnja 1944., nizozemski transportni brod Voorbode eksplodirao je u utvrdi Bergenhus pri čemu je poginulo oko 150 ljudi, a stare građevine u gradu jako stradale. Saveznici su također bombardirali njemačku vojnu luku pri čemu je stradalo oko 100 ljudi.

ZnamenitostiUredi

Četvrt Bryggen u Bergenu

  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Norveška
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/59 UNESCO

Svjetska baština Bryggen ili Tyskebryggen („Njemačko pristanište”) niz je hanzeatskih trgovačkih zgrada na istočnoj strani fjorda na ulazu u grad iz 14. stoljeća. Kako je nekoliko puta stradala u požaru, ova četvrt ima samo šest izvornih drvenih građevina iz 1720-ih godina (krajnjih šest lijevo na gornjoj panoramskoj fotografiji). Danas je ova četvrt turistička atrakcija sa suvenirnicama, restoranima, kafićima i Muzejom Bryggena s arheološkim ostatcima starijih građevina.

Najstariji dio Bergena jest područje oko zaljeva Vågen, u samom središtu grada, u kojem se nalazi Crkva sv. Marije (Mariakirken) iz 12. stoljeća i utvrda Bergenhus (Bergenhus festning) koja je jedna od najstarijih i najbolje sačuvanih utvrda u Norveškoj.

Žičara Fløibanen, koja vodi na bergensku planinu Fløyen, s koje se pruža fantastičan pogled na grad i fjord, iz 1918. godine, najveća je turistička atrakcija u gradu, ali i jedna od najposjećenijih u Norveškoj s više od milijun posjetitelja godišnje.

Gradovi prijateljiUredi

PanoramaUredi

Panorama Bryggea
Panorama grada

IzvoriUredi

  1. Norveška statistika - populacija 1. siječnja 2010. godine (engl.)
  2. Stanovništvo po gradovima područja "Veliki Bergen" na en. wikipediji
  3. Carl Hecker i Justus Friedrich, The Black Death in the Fourteenth Century, 1833.
  4. Thomas Downing Kendrick, A History of the Vikings, 2004., str. 142. ISBN 9780486433967.

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bergen