Blizna Donja

naselje u Hrvatskoj, Općina Marina, Splitsko-dalmatinska županija

Blizna Donja, naselje u sjevernom dijelu općine Marina.

Blizna Donja
Država Hrvatska
Županija Splitsko-dalmatinska
Općina/gradMarina
Najbliži veći gradSplit

Površina7,1 km2[1]
Visina368 mnm
Koordinate43°35′23″N 16°05′45″E / 43.589729°N 16.095778°E / 43.589729; 16.095778

Stanovništvo (2021.)
Ukupno217 [2]
– gustoća31 st./km2

Odredišna pošta21222 Marina [3]
Pozivni broj+385 (0)21
AutooznakaST

Zemljovid

Blizna Donja na zemljovidu Hrvatske
Blizna Donja
Blizna Donja

Blizna Donja na zemljovidu Hrvatske

Blizna donja, centar naselja

Zemljopis

uredi

Naselje se nalazi jugozapadno od brda Vilaja odnosno jugoistočno od brda Boraja.

Stanovništvo

uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001.godine Blizna Donja ima 289 i Blizna Gornja 124 stanovnika.

Naselje Blizna Donja: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
342
390
403
417
481
349
626
643
453
528
542
532
439
355
289
258
217
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1948. iskazivano je pod imenom Blizna, a od 1953. do 1981. Donja Blizna. U 1991. smanjeno je za dio područja koji je pripojen naselju Mitlo. U 1921. i 1931. sadrži podatke za naselje Blizna Gornja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

uredi

Povijest

uredi

Prvi put se spominje 1251. g. kao jedinstveno naselje Blizna koje se danas sastoji od dva naselja Blizna Donja i Blizna Gornja. Kroz povijest pripadalo je gradu Trogiru, a potom plemićkim obiteljima Papalić zatim obitelji Kvarko.

Sjedište župe nalazilo se u susjednom selu Mitlo u razdoblju od 1298. – 1560. kada su istoj župi pripadala i sela Kruševo i Boraja. Tijekom ratova s Turcima došlo je do stradavanja većine stanovništva. Nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine utemeljena je župa Sv. Ante u Blizni. Pošto su sinjski franjevci aktivno sudjelovali u naseljavanju novog stanovništva župa je pripala Sinjskom franjevačkom samostanu. Do 1830. godine župa je pripadala Trogirskoj biskupije, a nakon toga Šibenskoj gdje pripada i danas.

Gospodarstvo

uredi

Selo danas ima 300-tinjak obitelji te je poznato po kvalitenim vinogradima.

Spomenici i znamenitosti

uredi

Obrazovanje

uredi

Kultura

uredi

Šport

uredi

Izvori

uredi
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.

Vanjske poveznice

uredi