Crtica (pravopis)

Crtica ili crta[1] (), razgodak je koji se koristi za označavanje jače stanke od zareza, a također i povezuje dijelove rečenice. Može doći umjesto navodnika, zagrade ili dvotočja. Crtica nije isto što i spojnica.

Pravopisni znakovi

bjelina (   )
točka ( . )
upitnik ( ? )
uskličnik ( ! )
zarez ( , )
točka sa zarezom ( ; )
dvotočje ( : )
trotočje ( )
zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( ⟨ ⟩ )
spojnica ( - )
crtica ( )
kosa crta ( / )
izostavnik ( ' ) ( )
navodnici ( „ ” ) ( » « ) (‘ ’)
zvjezdica ( * )
članak, paragraf (§)
znak at ( @ )
postotak, promil (%) ()

Matematički znakovi

operatori ( + ) ( ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / )
jednakosti ( = ) ( ) ( ) ( )
odnosi ( > ) ( < ) ( ) ( )

Ostali znakovi

stupanj ( ° )
tilda ( ~ )
križić ( )
obrnuta kosa crta ( \ )
povisilica ( # )
znak et ( & )
bullet ( )
donja crta ( _ )
uspravna crta ( | )

Povijest uredi

U srednjem vijeku kosa crta koristila se umjesto zareza, a dvije kose crte umjesto crtice. Kasnije su se dvije kose crte ( // ) pretvorile u znak jednakosti ( = ), a potom i u crticu.

Uporaba u jeziku uredi

Naknadno dodavanje uredi

Crtica se koristi za odjeljivanje umetnutih, odnosno naknadno dodanih dijelova, ako se umetnuti dio želi jače istaknuti ili se žele produljiti stanke.

  • Bio je to vjerovali ili ne moj otac.
  • Putovanje od tisuću milja izrekao je Lao Ce počinje jednim korakom.

Ako rečenica ima više zareza, ponekad je bolje koristiti crticu da se vidi gdje je umetnuti dio, a gdje zarezi dolaze zbog pravopisnih i gramatičkih normi:

  • Marina, djevojka iz susjedne ulice, često je na šok svih susjeda izvodila vratolomije.

Stanka i obrati uredi

Crtica također dolazi kad u rečenici dolazi neki neočekivan i sasvim suprotan dio.

  • Bio je bogat, okružen ljudima koji ga vole, zdrav i situiran, a opet nesretan.

A također može doći i na mjesto gdje se rečenica nastavlja na drukčiji način od onoga kojim je započela:

  • Plovili smo rijekom, razmišljajući o prošlosti, uživajući na suncu gdje je moja draga sad?

Crtica također dolazi u narodnim poslovicama i izrekama na mjestu obrata i kontrasta:

  • Mladost ludost.

Crtica može označavati i prekinuti govor.

  • Ja sam to htio, ali me
  • Tišina!

Ako je u rečenici potrebna dulja ili jača stanka:

  • Mama, mama slon! poviče veselo dječačić.

Kao znak dulje stanke, mogu doći i dvije ili tri crtice:

  • Žao mi je što vam to moram priopćiti teško ste bolesni.

Ako se ispiše cijeli red crtica, on označava razmišljanje ili izostavljeni tekst:

Svi mu se silno začude, a najviše on sam jer se
probudio. (Antun Gustav Matoš)

Odnosi uredi

Crtica se između brojeva piše s bjelinama s obiju strana te zamjenjuje prijedloge od i do:

  • Prvi svjetski rat (1914. 1918.) bio je prvi rat u kojem su sudjelovali narodi širom svijeta te je stoga i dobio pridjev svjetski rat.
  • Trgovina je otvorena 6 23 h.

Crticom se također označava udaljenost između dvaju ili više mjesta ili smjer kretanja iz jednog u drugo:

  • Autocesta Zagreb Split
  • Vlak prolazi rutom Zagreb Sesvete Križevci Bjelovar.

Crticom se povezuju dva naziva ili pojma koja su privremeno ili trajno u nekom odnosu:

  • Gledali smo utakmicu Dinamo Hajduk.
  • Bio je to meč Ivanišević Rafter.

Crtica umjesto drugih razgodaka uredi

Crtica se koristi i kao oznaka dijaloga u pripovijedanju gdje zamjenjuje navodnike i zareze:

Pa kako ti je ime, mali klipane, učeniče moj? podrma me učitelj za leđa.
Ivica, Ivica, gospodine učitelju! odvrati otac te povuče torbu s leđa naprijed.
Neka on sam kaže svoje ime! opazi učitelj, strignuvši opet očima na očevu torbu i na podrijemana purana. Neka on sam kaže da mu čujem glas...
No hajde, hajde! Reci! ponuka me otac.
A ja, uprvši postojano svoje oči u učitelja, zagudim: Zovem se Ivica Kičmanović! Uto otac otvori torbu... Evo nešto, gospodine učitelju, za slova, za šibu, za tintu i pera...
Vidiš ti muzikaša Jožicu, vidiš! Kano da dolazi sa svadbe... smijaše se učitelj, raširivši velika usta, pokazujući jake bijele zube i potreptavajući blagodušno oca po leđima.

Kao i kod zareza, neodređena zamjenica sve sažima prethodno nabrajanje te se odjeljuje zarezom ili crticom:

  • Ljubav, sreću, radost, mir sve to više nemam.

Crtica dolazi i kad se navodi više naslova ili podnaslova jedan iza drugoga, a umjesto crtice može doći i točka:

  • Samotna ljubav Djevojčici mjesto igračke Utjeha kose Jesenje veče Gnijezdo bez sokola Srodnost

Uporaba izvan jezika uredi

Matematika uredi

U matematici se koristi kao znak (manje, minus) računske operacije (oduzimanja):

  • 5 2 = 3
  • 17 12 = 5

Koristi se i kao predznak broja:

  • 5, 16, 17, 12

Vanjske poveznice uredi

Izvori uredi

  1. Ljiljana Jojić, prir., Pravopisni priručnik, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2004., ISBN 953-6045-30-3, str. 104.