Uskličnik (!) razgodak je kojim se označava usklik, uzvik i afektirani stav.

!
Pravopisni znakovi

bjelina (   )
točka ( . )
upitnik ( ? )
uskličnik ( ! )
zarez ( , )
točka sa zarezom ( ; )
dvotočje ( : )
trotočje ( )
zagrade ( ( ) ) ( [ ] ) ( { } ) ( ⟨ ⟩ )
spojnica ( - )
crtica ( )
kosa crta ( / )
izostavnik ( ' ) ( )
navodnici ( „ ” ) ( » « ) (‘ ’)
zvjezdica ( * )
članak, paragraf (§)
znak at ( @ )
postotak, promil (%) ()

Matematički znakovi

operatori ( + ) ( ) ( : ) ( × ) ( · ) ( / )
jednakosti ( = ) ( ) ( ) ( )
odnosi ( > ) ( < ) ( ) ( )

Ostali znakovi

stupanj ( ° )
tilda ( ~ )
križić ( )
obrnuta kosa crta ( \ )
povisilica ( # )
znak et ( & )
bullet ( )
donja crta ( _ )
uspravna crta ( | )

Povijest uredi

Vjeruje se da mu oblik dolazi od latinske riječi io = radost ili pak od interiectio tako da je svojedobno nastao digraf IO, od kojeg je nastao ! kao I povrh O.

Uporaba u jeziku uredi

Rečenice uredi

Uskličnik označava usklične rečenice koje izražavaju emocije, stavove ili su pak oznaka imperativa:

  • Kako je danas lijep dan!
  • Volim te!
  • Mrzim taj posao!
  • Smiri se!

Ako je vokativ manje naglašen, odvaja se zarezom. Uskličnik dolazi i iza vokativa ako je na kraju rečenice ili, ako je jače naglašen, na njenom početku:

  • Pomozi nam, Bože!
  • Dame i gospodo! Drago mi je sto ste ovdje.

Uskličnik dolazi iza usklika, odnosno uzvika:

  • Hej! Pa što to radiš?
  • Više ne znam što ću... Eh!

Uskličnik se također koristi i u pismenom obraćanju, iza vokativa:

  • Draga mama!
Pišem ti ovo pismo.....

Ako se umjesto uskličnika stavi zarez, rečenica nastavlja malim slovom.

Ako se u rečenici nalazi više uskličnih dijelova, uskličnik se ne mora pisati iza svakoga, nego samo iza posljednjega:

  • Gledaj, pazi, promatraj, oponašaj, uči, pamti!
  • Hej, hej, pusti me na miru!

U naslovima se uskličnici rijetko stavljaju, osim ako su emocije jako naglašene:

  • Gotov je rat!

Kao oznaka vrlo jakog usklika, mogu doći dva ili tri uskličnika:

  • Mrzim te!!!

Uskličnik i drugi znakovi uredi

Ako je jednome dijelu rečenice potreban upitnik, a drugome uskličnik, stavlja se onaj koji odgovara posljednjemu dijelu:

  • Kamo si krenuo, lopove!, a može i Kamo si krenuo, lopove?
  • Lopove, kamo si krenuo?

Ako su osjećaji smireniji, umjesto uskličnika može doći i neki drugi znak.

  • Gle, jedna duga u vodi se stvara (Dobriša Cesarić)
  • Gotovo je, ljubavi.
  • Izvolite sjesti.

Ako se uskličnik uporabi unutar zagrada, on postaje zamjena za označavanje tiskarske pogreške, vjernog prijepisa ili nečega na što čitatelj treba obratiti pažnju, ironije ili sarkazma:

  • Na sjednici se govorilo o priopčavanju (!) narodu. (tiskarska pogreška)
  • Ponosno je izjavio da je bio u istarskom (!) gradu Požegi. (pažnja čitatelja, ironija)

Uskličnik i upitnik uredi

Isto kao i kod upitnika, ako se nekim usklikom ujedno izražava i pitanje, ovisno o tome je li jače pitanje ili usklik, mogu se koristiti znakovi ?! ili !?. Ako je usklik jači od pitanja, koristi se uskličnik s upitnikom:

  • Bože moj, zašto si me ostavio!?

Uporaba izvan jezika uredi

Matematika uredi

U matematici se uskličnikom označavaju faktorijele:

  • 5! = 1 · 2 · 3 · 4 · 5 = 120

Ostalo uredi

Koristi se i kao znak upozorenja na raznim proizvodima i prometnim znakovima: