Donji Miholjac

grad u Osječko-baranjskoj županiji, Hrvatska

Donji Miholjac (mađarski: Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Donji Miholjac
Donji Miholjac (grb).gif
Donji Miholjac veliki dvorac.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava Osječko-baranjske županije.png Osječko-baranjska
Površina
 - ukupna 134,6 km2
Nadmorska visina 99-102 mnm
Stanovništvo (2021.)
 - ukupno 8.063 stan.
Broj stanovnika
Donji Miholjac, Osječko-baranjska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Ukupno
[uredi]
10265 9491 8031
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Goran Aladić
Zaštitnik Sv. Mihael Arkanđel
Poštanski broj 31540
Pozivni broj +385 (0)31
Autooznaka NA
Službena stranica www.donjimiholjac.hr
Zemljovid
Zemljovid
Donji Miholjac na karti Hrvatska
Donji Miholjac
Donji Miholjac
Donji Miholjac na zemljovidu Hrvatske

Prigradska naseljaUredi

Do popisa stanovništva iz 1991. godine, postojala je velika općina Donji Miholjac, koja se prostirala na površini od 471 km², a po istom popisu na tom području živjelo je 20.365 stanovnika, raspoređenih u naselja. U sastav grada ulazi 7 naselja (stanje 2006.), to su: Donji Miholjac, Golinci, Miholjački Poreč, Podgajci Podravski, Radikovci, Rakitovica i Sveti Đurađ.

Zemljopisni položajUredi

Koordinate: 45.761° s.z.š. - 18.165° i.z.d.

Donji Miholjac je smješten u samom srcu ravnice, u sjevernom dijelu istočne Slavonije, uz samu sjevernu granicu Hrvatske. Na zapadu graniči s područjem Općine Viljevo, južno s područjem Općine Magadenovac, a istočno s područjem Općine Marijanci. Na sjeveru Grad Donji Miholjac zauzima područje do same granice s Republikom Mađarskom, koju kao prirodna zapreka predstavlja rijeka Drava, tri kilometra udaljena od Donjeg Miholjca. Na rijeci Dravi sjeverno od Donjeg Miholjca nalazi se most koji povezuje Hrvatsku i Mađarsku na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Donji Miholjac.

StanovništvoUredi

Donji Miholjac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji. Godine 2011. ukupno je imao 9.491 stanovnika.

Grad Donji Miholjac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
6136
6499
6101
7060
7821
8843
8769
8973
9660
10077
10225
9700
10003
10650
10265
9491
8031
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Donji Miholjac. U 1971. sadrži dio podataka za općinu Magadenovac. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Donji Miholjac: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2545
2868
2704
3144
3591
4001
4035
4047
4405
4698
5015
5169
6044
6935
6680
6240
5330
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.


PovijestUredi

Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolita do danas. O tome govore brojni arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji Janjevci - Borik s okolicom (ostaci iz neolita), Brdača (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostaci iz neolita).

Naseljavanje područja Donjeg Miholjca pratimo od naseljavanja panonskog plemena Andiezetesa na ovo područje. Nakon njih u ove prostore dolaze Rimljani. Na Ptolomejevoj karti s početka 2.pol. 2.st. nalazi se Mariniana (današnji Donji Miholjac). U prvo vrijeme to naselje bilo je vojna postaja a s vremenom se oko njega razvija naselje.

Srednji vijekUredi

Propašću Zapadnog Rimskog Carstva a posebno velikom seobom naroda krajem 6. i početkom 7. st. mijenja se struktura i raspored stanovništva ovog kraja. Tada se na ovom području prvi put spominju Hrvati. Do 8.st. ovo područje bilo je pod vlašću Avara a krajem 8. st. započinje vladavina Franaka.

Franačka vlast započela je s pokrštavanjem do tada poganskog slavensko- hrvatskog stanovništva. Početkom 10. st u Panonsku nizinu dolaze Mađari, no pokušaj prodora preko rijeke Drave nije im uspio. Poraženi su od hrvatskog kralja Tomislava, i tada su ujedinjene Posavska i Dalmatinska Hrvatska. Utjecaj hrvatskih vladara u Slavoniji bio je vrlo slab, što zbog perifernog položaja, što zbog stalne borbe za dalmatinske gradove protiv Bizanta i Mlečana.

Uskoro Slavonija dolazi pod vlast Mađara (dinastija Arpadovića, mađarski kralj Ladislav). Godine 1102. Hrvatska i Mađarska spojene su u personalnu uniju i mađarski kralj Koloman okrunjen je hrvatskom krunom. Da bi se Slavonija i u vjerskom smislu udaljila od Dalmatinske Hrvatske, Mađari su osnivali župe i biskupije uglavnom na području Mađarske, koje su pokrivale i najveći dio Slavonije. Godine 1009. godine osnovana je biskupija u Pečuhu koja je pokrivala i područje današnjeg Donjeg Miholjca. Godine 1042. ustoličen je biskup Mavro, koji je tu dužnost obavljao sve do 1070. Iz tog razdoblja postoji i prvi zapis o Donjem Miholjcu, vezan uz izgradnju prve crkve na ovom području. To je dokument iznesen na Saboru u Albaregiji 1057. godine i u njemu se spominje darivanje zemljišta za izgradnju crkve u čast sv. Mihaela. Od tada se i mjesto oko crkve počelo nazivati Sv. Mihael.
5. lipnja 2007. proslava 950. godišnjice grada Donji Miholjac.

 
Centar Donjeg Miholjca

20. stoljećeUredi

Donji Miholjac 10. travnja 1941. postaje dijelom Nezavisne Države Hrvatske. Dana 14. travnja 1945. grad zauzimaju jedinice 2. vojvođanske divizije iz smjera istoka. Tijekom razdoblja u socijalističkoj Jugoslaviji (1945.1991.), Donji Miholjac doživljava ubrzani ekonomski, industrijski i urbani razvoj. Grade se postrojenja tvornice obuće Borovo i tvornice Analit. Tijekom 1980-ih izgrađen je velik dio zapadnog dijela grada koji nosi ime Blok.

U Domovinskom ratu je iz Donjeg Miholjca potekla 107. brigada "Vukovi".

Administracija i politikaUredi

GospodarstvoUredi

Industrijska zona "Janjevci" je jedna od površinom najvećih zona u Republici Hrvatskoj, smještena na jugoistočnom djelu grada uz prometnicu Donji Miholjac – Osijek.

Ukupna površina zone – 126 ha

Vlasnik: Grad Donji Miholjac

ZnamenitostiUredi

U središtu mjesta nalazi se kompleks od dvaju dvoraca obitelji Mailáth.

Stariji, prizemni dvorac, jedna od prvih većih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađena je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasnobaroknom stilu a bila je i prva koja je u mjestu pokrivena crijepom. Ima dva salona, četrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smočnica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje.

Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholjačkog imanja grof Ladislav Mailáth gradi ga u engleskom Tudor stilu, koji obiluje brojim istacima, tornjevima, mansardnim prozorima, ali isto tako prostranim terasama i balkonima. Zgrada ima 50 prostorija korisne površine cca 3500 kvadratnih metara. Unutrašnjost je bila uređena grofovim lovačkim trofejima s putovanja po Aziji i Africi. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak, tu su se nalazile zimska i ljetna blagavaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka, te sobe dvorske kancelarije. Sve prostorije obložene su hrastovim oblogama. U potkrovlju su bile sobe za poslugu. Dvorac je imao vlastiti izvor električne energije, vodovod te centralno grijanje uz kombinaciju kaljevih peći i otvorenih kamina.

Godine 1930. grof prodaje dvorac i imanja obitelji Schlesinger, koji mu ostaju vlasnici do 1941. kada su napustili tadašnju kraljevinu Jugoslaviju pred fašističkom okupacijom. Danas je dvorac sjedište donjomiholjačke gradske uprave.

U mjestu se i Župna crkva sv. Mihaela.

ObrazovanjeUredi

  • Dječji vrtić Pinocchio
  • Osnovna škola August Harambašić[1]
  • Srednja škola Donji Miholjac[2]

Kultura i športUredi

ManifestacijeUredi

  • Prandau festival, festival orguljaške i komorne glazbe [7]

Poznate osobeUredi

  • August Harambašić, hrv. književnik
  • Adolf pl. Mošinsky, hrvatski političar, gradonačelnik Zagreba od 1892. do 1904.
  • Vjekoslav Hengl, hrv. političar i pravnik, gradonačelnik Osijeka od 1920. – 1934. s prekidom 1927.
  • Georg (Đuro), grof, Mailáth von Székhely, vlastelin donjimiholjačkog imanja
  • Ladislav, grof, Mailáth von Székhely, sagradio novi miholjački dvorac (1903-06.)
  • Gojko Stojčević, pokojni patrijarh srpski Pavle (rođen u Kućancima)
  • Vinko Bek, hrv. tiflopedagog i humanist (rođen u Podravskim Podgajcima)
  • Ivan Francuz, slikar šokačke naive
  • Domagoj Vida, hrv. nogometaš
  • Rudika Vida, hrv. nogometaš, golgeter
  • Silvio Rodić, hrv. nogometni vratar
  • Mario Galinović, hrv. nogometni vratar (iz Črnkovaca)
  • Matej Jelić, hrv. nogometaš (iz Črnkovaca)
  • Hrvoje Kovačević, hrv. košarkaš
  • Stanko Bick, predsjednik Hrvatskog teniskog saveza
  • Tihomir Pejin, hrv. nogometni sudac
  • Zvonimir Torjanac, hrv. glumac
  • Mira Nikolić, najtrofejnija hrv. automobilistica
  • Zvonko Popović, vlasnik tvrtke Kanaan, najvećeg hrvatskog proizvođača čipi-čipsa (rođen u Radikovcima)
  • Denis Matijević, poduzetnik (Agrofructus, Smater)
  • Josip Šelej, osnivač tvrtke Limex (iz Viljeva)
  • Matija Kopić, osnivač start-up tvrtki Farmeron i Gideon Brothers (iz Viljeva)
  • Zoran Maljković, glavni urednik Mozaika knjiga
  • Josip Pandurić, politolog, urednik i vlasnik izdavačke kuće Disput
  • Slavko Petrović, pjevač zabavne glazbe, karijeru ostvario u Beogradu 1970-ih (rođen u Radikovcima)
  • Marinela Ella Jantoš, pjevačica dance glazbe
  • Vlatka Kopić Tena, pjevačica tamburaške glazbe
  • Malkica Dugeč, hrv. književnica i kulturna djelatnica u domovini i emigraciji
  • Marija Znika, filologinja i leksikoliginja (rođena u Podravskim Podgajcima)
  • Božo Dugeč, hrv. kulturni djelatnik u domovini i emigraciji
  • Čedomir Tintor, hrvački trener (rođen u Donjem Žirovcu na Baniji)
  • Rudolf Scitovski, profesor matematike na Sveučilištu u Osijeku
  • Adolf Danhelovsky, hrv. šumarski stručnjak
  • Stjepan Lahovsky, hrv. slikar, nadrealist

ŠportUredi

Od 1990. održava se Božićno-novogodišnji malonogometni turnir 'Jozo Tibinac' .

ZanimljivostiUredi

Kandžija i Toxara snimili su 2013. godine pjesmu "Donji Miholjac" koja sadrži stihove "mjesto gdje se okreće novac, ... tu gdje svaka cesta je nova, ... Svi puni para sve firme rade, Vuku poticaje iz evrope da zaposle mlade, Vamo svi su tim nevažno čiji si sin... 950 godina postojimo druže..."

IzvoriUredi

  1. http://www.os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hrInačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2019. OŠ August Harambašić
  2. http://www.ss-donji-miholjac.skole.hrInačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2019. SŠ Donji Miholjac
  3. http://www.likrob.hrInačica izvorne stranice arhivirana 14. srpnja 2008. Likrob
  4. http://www.donjimiholjac.com/portal/tema.asp?subkatID=39Inačica izvorne stranice arhivirana 1. siječnja 2014. Kulturna udruga Martina
  5. http://www.mk-kamikaze.comInačica izvorne stranice arhivirana 21. prosinca 2014. MK Kamikaze
  6. http://www.adadm.hrInačica izvorne stranice arhivirana 28. listopada 2011. Astronomsko Društvo Andromeda Donji Miholjac
  7. Prandau festival, www.prandau-festival.com, pristupljeno 16. srpnja 2022.

Vanjske povezniceUredi

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Donji Miholjac
  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.