Dorpatska biskupija

Dorpatska biskupija Ecclesia Tarbatensis vazalna kneževina Svetog Rimskog carstva [[Livonija|←]] 1224. – 1558. [[Vojvodstvo Livonija|→]] Grb Lokacija Dorpatska biskupija (narančasto gore desno) na Zemljovidu Terre Mariane Glavni grad Dorpat (Tartu) Religija katoličanstvo Vlada Knez -biskup  - 1224. – 1248. Hermann von Buxhövden prvi  - 1552. – 1560. Hermann Wesel posljednji Povijest Srednji vijek  - uspostavljena 1224.  - Livonski rat 1558.

Dorpatska biskupija (latinski: Ecclesia Tarbatensis, donjonjemački: Bisdom Dorpat) bila je biskupija katoličke Crkve i teokratska kneževina na teritoriju Konfederacije Terre Mariane, koja je postojala od 1224. do 1558.

Prostirala se na teritoriju današnjih estonskih okruga Tartu, Põlva, Võru i Jõgeva.

Povijest

Vitezovi Teutonskog viteškog reda zauzeli su estonsku utvrdu Tharbata 1224. i preimenovali je u Dorpat (suvremeni Tartu. Još iste godine premješteno je sjedište estonske biskupije iz Lihule u Dorpat. Dorpatska biskupija bila je do 1255. sufraganska biskupija Nadbiskupije iz Lunda, a od tada je sufraganska biskupija Riške nadbiskupije.

Car Svetog Rimskog Carstva Henrik VI. dodijelio je biskupima Terre Mariane titule kneževa Svetog Rimskog Carstva, pa su oni bili ne samo duhovni već i svjetovni vladari.

Biskupija je propala nakon širenja reformacije 1525. i bijega posljednjeg biskupa 1558. zbog napada Ruskog Carstva.

Teren biskupije je od 1561. domena Poljsko-Litavske Unije, od 1629. Kraljevine Švedske a od 1721. nakon Nystadskog mira Ruskog Carstva.

Vanjske poveznice

• Bishopric of Dorpat  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. siječnja 2022. (Wayback Machine) (let.), pristupljeno 28. travnja 2022.