Vojvodstvo Livonija

	Vojvodstvo Livonija Księstwo Zadźwińskie (polj.); Livonijos kunigaikštystė (lit.); Ducatus Ultradunensis (lat.); Herzogtum Livland (njem.); Üleväina-Liivimaa hertsogkond (est.)
	Vojvodstvo; (vazalna država Velike Kneževine Litve, kasnije Poljsko-Litavske Unije)
	Grb
	Lokacija Vojvodstva LivonijeZemljovid Poljsko-Litavske Unije iz 1618. godine; (Livonija obojena tamnosivom bojom)
Glavni grad	Fellin
Vlada
	Veliki knez Litve /; Poljsko-litavski kralj
- 1561. – 1572.	Sigismund II. August (prvi)
- 1588. – 1621.	Sigismund III. Vasa (posljednji)
	Guverner
- 1566. – 1578.	Jan Hieronimowicz Chodkiewicz
Povijest	novi vijek
- Sporazum iz Vilniusa	28. studenoga 1561.
- Poljsko-švedski rat	1620. – 1622.
- Sporazum iz Altmarka	25. rujna 1629.
Danas dio	Estonija; Latvija

Vojvodstvo Livonija (polj. Księstwo Zadźwińskie ili Księstwo Inflanckie, lit. Livonijos kunigaikštystė, est. Üleväina-Liivimaa hertsogkond, lat. Pārdaugavas hercogiste, lat. Ducatus Ultradunensis) poznata i kao Poljska Livonija bila je vazal Velike Kneževine Litve, a kasnije Poljsko-Litavske Unije koja je postojala od 1561. do 1621. godine.^[1]

Prostirala se na teritoriju današnje sjeverne Latvije i južne Estonije.^[1]

Povijest uredi

Tijekom 16. stoljeće Terra Mariana postala je predmetom pretenzija između Kraljevine Danske, Kraljevine Švedske, Ruskog Carstva i Poljsko-Litavske Unije.^[2]

Ruski car Ivan IV. Grozni napao je 1558. Terra Marianu i time započeo Livonski rat 1558. - 1583. Istovremeno su i postrojbe Poljsko-Litavske Unije napale jug Terre Mariane.^[2]

Nesposoban da se dalje brani veliki majstor Livonskog reda (grana Teutonskog Reda) Gotthard Kettler, predao je 1561. jug Terre Mariane Poljsko-Litavskoj Uniji, koja je ubrzo sekularizirala svoju novu domenu,^[2] i kasnije podijelila na dva vojvodstva; Kneževinu Kurlaniju i Semigaliju (dio današnje Latvije između zapadne obale Rijeke Daugave i Baltičkog mora) kao domenu Velike Kneževine Litve i Vojvodstvo Litvaniju (dio sjeverne Latvije i južne Estonije) kao zajedničku poljsko-litavsku domenu.^[2]

Nakon Sedmogodišnjeg rata i Livonskog rata, kad je Stjepan Bathory prodro u Rusiju, i primorao je na sklapanje Mira u Jam-Zapoljskom, Poljsko-Litavska Unija učvrstila je svoju vlast u Terra Mariani, ali bez Estonije i Zapadnoestonskog otočja.^[2]

Poljske pretenzije na Estoniju i spor oko švedskog prijestolja doveli su do Švedsko-poljskog rata 1601. u kojem je Kraljevina Švedska 1621. zauzela Rigu a potom 1625. i Tartu. Nakon tih poraza Poljsko-Litavska Unija bila je prisiljena prepustiti Kraljevini Švedskoj svoje vojvodstvo.^[2]

Izvori uredi

↑ ^a ^b Duchy of Livonia (engleski). DBpedia. Pristupljeno 16. prosinca 2021.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Inflanty (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 17. prosinca 2021.

Vanjske poveznice uredi

Przyłączenie Rygi do Rzeczpospolitej Obojga Narodów (1561–1581) (polj.)

[de-1] Duchy of Livonia (engleski). DBpedia. Pristupljeno 16. prosinca 2021.

[brit-2] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Inflanty (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 17. prosinca 2021.

[1]

[2]