Otvori glavni izbornik

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), javno je visoko učilište te znanstvenoistraživačka ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet strojarstva i brodogradnje jedan je od najcjenjenijih tehničkih fakulteta u Hrvatskoj te je prvi fakultet u Hrvatskoj koji je primijenio bolonjski proces, akademske godine 2003./2004.. FSB je najveća znanstvena i obrazovna institucija u području strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Prostorije Fakulteta nalaze se u Zagrebu na adresi Ivana Lučića broj 5. Zadaća Fakulteta je znanstveno istraživanje u svrhu održivoga razvoja te ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih studija utemeljenih na njemu.

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
grb fakulteta grb Sveučilišta
Osnovan 1956.
Dekan prof. dr.sc. Dubravko Majetić
Studijski programi
Službena stranica
Fakultet strojarstva i brodogradnje (sjeverna zgrada)

Sadržaj

DjelatnostUredi

Djelatnost Fakulteta strojarstva i brodogradnje kao visokoga učilišta i znanstveno-nastavne sastavnice Sveučilišta jest: obrazovanje studenata na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju, cjeloživotno obrazovanje stručnjaka iz gospodarstva, organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, znanstvenoistraživačka djelatnost, obrazovanje znanstvenoga podmlatka, izradba znanstvenih i stručnih projekata, te analiza, atesta, ekspertiza i studija, nostrifikacija projekata izrađenih u  inozemstvu, sudska vještačenja, poslovi stručnoga nadzora sukladno zakonima i pod zakonskim aktima, projektiranje, nadzor i revizije u graditeljstvu, stručne i znanstvene konzultacije, znanstveni i stručni poslovi razvoja, projektiranja i održavanja proizvoda, tehničkih procesa i sustava, uključujući i njihov utjecaj na društvo i okoliš, obavljanje recenzija i revizija  projekata, stručnih i znanstvenih radova, laboratorijska ispitivanja i mjerenja, umjeravanje i ovjeravanje mjernih sredstava, izradba prototipova raznolikih proizvoda, uređaja i strojeva, tiskarstvo, nakladništvo, informatička i marketinška djelatnost, pružanje usluga gospodarskim i drugim pravnim osobama kada to služi razvoju struke i racionalnijem korištenju opreme, uređaja  i strojeva, te sve ostalo usmjereno razvitku i unaprjeđenju struke i društvenoj dobrobiti.

PovijestUredi

Današnji Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) je nasljednik Visoke tehničke škole osnovane 1919. i Tehničkoga fakulteta osnovanoga 1926. godine. Fakultet je osnovan kao nezavisna ustanova 1956. godine pod imenom Strojarsko-brodograđevni fakultet (SBF).
Godine 1958. osnovana je Visoka tehnička škola za pogonske inženjere zbog potrebe za strojarskim inženjerima usmjerenim na tehnologiju i organizaciju proizvodnje te na održavanje industrijskih postrojenja. Od 1961. godine, od kada se škola nalazi u sastavu Sveučilišta, djeluje pod nazivom Visoka tehnička škola (bez dodatka »za pogonske inženjere«). 1967. godine Visoka tehnička škola integrira se sa Strojarsko-brodograđevnim fakultetom u Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Organizacija fakultetaUredi

Fakultet je akreditiran kao znanstveno obrazovna institucija s naglaskom na istraživačkom radu. Na fakultetu je zaposleno oko 100 sveučilišnih profesora, 120 znanstvenih novaka, asistenata i tehničkih suradnika koji su okupljeni u 13 zavoda i 3 samostalne katedre.

Fakultetski zavodi, katedre i laboratorijiUredi

  • Zavod za konstruiranje
  • Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
  • Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda
  • Laboratorij za elemente strojeva
  • Laboratorij za konstruiranje
  • Laboratorij za strojne sklopove
  • Katedra za biomehaniku i ergonomiju
  • Katedra za eksperimentalnu mehaniku
  • Katedra za mehaniku i čvrstoću
  • Katedra za primijenjenu dinamiku
  • Laboratorij za dinamiku strojeva i teoriju mehanizama
  • Laboratorij za eksperimentanu mehaniku
  • Laboratorij za numeričku mehaniku
  • Katedra za tehničku termodinamiku
  • Katedra za toplinsku i procesnu tehniku
  • Laboratorij za procesna mjerenja
  • Laboratorij za termodinamiku
  • Laboratorij za toplinu i toplinske uređaje
  • Zavod za motore i transportna sredstva
  • Katedra za motore i vozila
  • Katedra za tračnička i lebdeća pružna vozila
  • Katedra za transportne uređaje i konstrukcije
  • Laboratorij za motore i vozila
  • Laboratorij za transportne uređaje i konstrukcije
  • Zavod za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju
  • Katedra za ekologiju i tehnologiju vode
  • Katedra za energetska postrojenja i energetiku
  • Katedra za mehaniku fluida
  • Katedra za turbostrojeve
  • Laboratorij za energetska postrojenja
  • Laboratorij za hidromehaniku i hidrauličke strojeve
  • Laboratorij za vodu, gorivo i mazivo
  • Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku
  • Katedra za gradnju plovnih objekata
  • Katedra za hidromehaniku plovnih objekata
  • Katedra za konstrukciju plovnih objekata
  • Katedra za osnivanje plovnih objekata i morsku tehniku
  • Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za brodske konstrukcije
  • Laboratorij za brodske strojeve i uređaje plovnih objekata
  • Laboratorij za hidromehaniku broda
  • Laboratorij za primjenu računala u brodogradnji
  • Laboratorij za tehnologiju mora
  • Laboratorij za unaprjeđenje brodograđevne proizvodnje
  • Zavod za industrijsko inženjerstvo
  • Katedra za projektiranje proizvodnje
  • Katedra za sociologiju
  • Katedra za upravljanje proizvodnjom
  • Laboratorij za operacijska istraživanja
  • Laboratorij za projektiranje tehnoloških procesa
  • Laboratorij za studij rada
  • Zavod za kvalitetu
  • Katedra za mjerenje i kontrolu
  • Katedra za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za nerazorna ispitivanja
  • Laboratorij za precizna mjerenja dužina
  • Katedra za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Katedra za strojarsku automatiku
  • Laboratorij za automatiku i robotiku
  • Laboratorij za elektrotehniku
  • Laboratorij za inteligentne proizvodne sustave
  • Laboratorij za projektiranje izradbenih i montažnih sustava
  • Zavod za materijale
  • Katedra za materijale i tribologiju
  • Katedra za toplinsku obradbu i inženjerstvo površina
  • Laboratorij za analizu metala
  • Laboratorij za ispitivanje mehaničkih svojstava
  • Laboratorij za materijalografiju
  • Laboratorij za nemetale
  • Laboratorij za toplinsku obradu
  • Laboratorij za tribologiju
  • Zavod za zavarene konstrukcije
  • Katedra za zaštitu materijala
  • Katedra za zavarene konstrukcije
  • Laboratorij za zaštitu materijala
  • Laboratorij za zavarivanje
  • Katedra za alatne strojeve
  • Katedra za ljevarstvo
  • Katedra za oblikovanje deformiranjem
  • Katedra za preradbu polimera i drva
  • Laboratorij za alatne strojeve
  • Laboratorij za ljevarstvo
  • Laboratorij za medicinsko inženjerstvo
  • Laboratorij za oblikovanje deformiranjem
  • Laboratorij za preradbu polimera i drva
  • Zavod za zrakoplovstvo
  • Katedra za aerodinamiku
  • Katedra za dinamiku letjelica
  • Laboratorij za dinamiku letjelica i konstrukcijskih sustava
  • Katedra za matematiku
  • Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
  • Katedra za tehničke strane jezike
  • Fonolaboratorij

Koncepcija studijaUredi

Fakultet godišnje upisuje oko 510 studenata, dok ih godišnje diplomira oko 140. Preddiplomski studij, kojim se stječe akademski naslov sveučilišni prvostupnik inženjer strojarstva (univ. bacc. ing. mech.), traje 7 semestara (3,5 godine), diplomski 3 semestra, a njegovim se završavanjem stječe akademski naslov magistar inženjer strojarstva (mag. ing. mech.). Po završetku diplomskog studija, student može nastaviti studirati na poslijediplomskom specijalističkom studiju koji traje 3 semestra ili na poslijediplomskom znanstvenom studiju koji traje 6 semestara (ukoliko zadovoljava postavljene kriterije).

Prva godina studija zajednička je studentima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva. Studenti strojarstva na drugoj godini mogu upisati jedan od 9 ponuđenih smjerova te studijski modul (usmjerenje) po vlastitom nahođenju pri upisu u 5. semestar preddiplomskog studija, a svoje obraazovanje unutar istog profila mogu nastaviti i na diplomskom studiju.

Smjerovi studija strojarstva sa pripadnim modulimaUredi

  • Konstrukcijski smjer
    • Konstruiranje i razvoj proizvoda
    • Motori i vozila
    • Mehanizmi i roboti
    • Eksperimentalna mehanika
    • Dizajn medicinskih konstrukcija
    • Vojna i zrakoplovna tehnika
  • Procesno-energetski smjer
  • Proizvodno inženjerstvo
    • Automatika u proizvodnji
    • Obradni sustavi
    • Osiguranje kvalitete
    • Preradba i montaža
    • Zavarene konstrukcije
  • Brodostrojarstvo
  • Inženjersko modeliranje i računalne simulacije
  • Računalno inženjerstvo
    • Inteligentni montažni sustavi
    • Ljevarstvo
    • Proizvodnja polimernih tvorevina
    • Računalno modeliranje alata i kalupa
    • Računalno vođenje sustava
    • Računalom integrirani razvoj proizvoda
    • Suvremeni obradni sustavi i procesi
    • Upravljanje kvalitetom
  • Industrijsko inženjerstvo i menadžment
  • Inženjerstvo materijala
  • Mehatronika i robotika

Utjecaj i uloga u društvuUredi

Od svog početka, FSB je obrazovao 8000 strojarskih i brodarskih inženjera, 1500 magistara znanosti i 800 doktora (podaci iz 1990.)

Popis dekanaUredi

  1. Prof. dr. sc. Stanko Šilović (1956. − 1957., 1960. − 1962.)
  2. Prof. dr. sc. Dragutin Horvat (1957. − 1958.)
  3. Prof. dr. sc. Davorin Bazjanac (1958. − 1959.)
  4. Prof. dr. sc. Dragutin Krpan (1959. − 1960.)
  5. Prof. dr. sc. Drago Kunstelj (1957. − 1958., 1960. − 1961. [VTŠ])
  6. Prof. dr. sc. Aleksandar Đurašević (1961. − 1964. [VTŠ])
  7. Prof. dr. sc. Niko Malešević (1962. − 1964.)
  8. Prof. dr. sc. Milan Viličić (1964. − 1966.)
  9. Prof. dr. sc. Ivan Turk (1964. − 1966. [VTŠ])
  10. Prof. dr. sc. Joza Serdar (1966. − 1968.)
  11. Prof. dr. sc. Drago Taboršak (1966. − 1967., 1968. − 1970. [VTŠ])
  12. Prof. dr. sc. Josip Uršić (1970. − 1972.)
  13. Prof. dr. sc. Veljko Brlek (1972. − 1974.)
  14. Prof. dr. sc. Šime Šavar (1974. − 1978.)
  15. Prof. dr. sc. Želimir Sladoljev (1978. − 1980.)
  16. Prof. dr. sc. Federico Dusman (1980. − 1982.)
  17. Prof. dr. sc. Dražen Bjelovučić (1982. − 1984.)
  18. Prof. dr. sc. Mladen Novosel (1984. − 1986.)
  19. Prof. dr. sc. Dušan Jeras (1986. − 1986.)
  20. Prof. dr. sc. Andrija Mulc (1988. − 1990.)
  21. Prof. dr. sc. Osman Muftić (1990. − 1990.)
  22. Prof. dr. sc. Ivo Alfirević (1990. − 1992.)
  23. Prof. dr. sc. Stjepan Jecić (1992. − 1994.)
  24. Prof. dr. sc. Vjera Krstelj (1994. − 1996.)
  25. Prof. dr. sc. Slobodan Kralj (1996. − 1998.)
  26. Prof. dr. sc. Mladen Franz (1998. − 2002.)
  27. Prof. dr. sc. Tonko Ćurko (2002. − 2006.)
  28. Prof. dr. sc. Izvor Grubišić (2006. − 2010.)
  29. Prof. dr. sc. Ivan Juraga (2010. − 2014.)
  30. Prof. dr. sc. Zvonimir Guzović (2014. − 2018.)
  31. Prof. dr. sc. Dubravko Majetić (2018. - danas )

Vanjske povezniceUredi