Gabajeva Greda (jezera)

umjetna jezera nastala iskapanjem šljunka i pijeska

Jezera Gabajeva Greda (točnije skup jezera i bara: Prosenica najveće jezero oko 34 ha, Veliko jezero 6,3 ha i Malo jezero 4,5 ha) površine ukupno oko 50 hektara, nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji pokraj naselja Gabajeva Greda. Površina ovisi o vodostaju rijeke Drave. Prosenica, uz jezero u Rasinji, dijeli treće mjesto po površini u županiji.

Gabajeva Greda (jezera)
Jezero
Gabajeva Greda - Veliko jezero
Položaj
Koordinate46°09′02″N 17°00′59″E / 46.15056°N 17.01639°E / 46.15056; 17.01639
SmještajGabajeva Greda, Koprivničko-križevačka županija
Države Hrvatska
Fizikalne osobine
Površina0,5 km2
Rijeke i otoci
PritociDrava
Gabajeva Greda na zemljovidu Hrvatske
Gabajeva Greda (jezera)
Gabajeva Greda (jezera)
Gabajeva Greda na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid

Opis uredi

To su umjetna jezera nastala iskapanjem šljunka i pijeska. Na najvećem iskapanje u dubinu više od dvadeset metara traje i danas. Velikim Jezerom gospodari ŠRK "Drava" Hlebine i ovdje imaju svoj ribički dom. Kao i ostala jezera, udaljeno je oko 500 m od rijeke Drave iz koje se opskrbljuje vodom. Obala jezera (osim Malog jezera) je relativno pristupačna i uređena, na Prosenici i s prilagođenim plažama, prohodna, obrasla niskim raslinjem, visokim raslinjem i djelomično šikarom. Pristup bistroj vodi je moguć na velikom broju ribičkih mjesta. Oko jezera, posebno oko jezera Prosenica, su razne ribičke kućice, kamp kućice i bajte pokraj šumaraka a iza njih ima i nešto poljoprivrednih površina. Dno Velikog jezera je šljunkovito, mjestimično muljevito i mjestimično obraslo vodenom travom (krocanj), a uz obalu je trska, rogoz, šaš, ježinac, bijeli lopoč, žuti lokvanj i druge vegetacije. Malo jezero je prilično neprohodno. Njegova obala je obrasla visokim raslinjem i šikarom a dno zatravljeno i prilično muljevito.

Ribolov uredi

Jezera se redovito poribljavaju i bogata su skoro svim ribljim vrstama ovog područja: posebno šaran (divlji/vretenasti i ribnjački/bezljuskaš), amur, obični grgeč i pastrvski grgeč bass, tolstolobik (bijeli/sivi glavaš), smuđ, som, štuka, linjak i ostala sitnija riba (unesene-alohtone invazivne vrste patuljasti som-američki som i sunčanica i koje obitavaju u ovom području -autohtone vrste klen, deverika,crvenperka, klenić, žutooka-bodorka, bjelka-uklija i dr.). Na Velikom jezeru vrijedi sistem “Ulovi i pusti“ za šarana težine veće od 5 kg. Sistem ne vrijedi za invazivne alohtone vrste? Ribolov grabežljivaca dozvoljen je samo umjetnim mamcima (varalicom). Dozvoljena je uporaba čamaca, osim na sjevernom Velikom jezeru pokraj ribičkog doma.

Galerija uredi

Izvori uredi