Geometrijski lik
U Euklidskoj geometriji, geometrijski lik je dio ravnine omeđen s konačno mnogo dužina ili zakrivljenih crta.[1] Geometrijski lik u svom opisu ne sadrži sljedeće informacije: položaj, veličinu, orijentaciju i refleksiju.[2]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5d/Similar-geometric-shapes.svg/300px-Similar-geometric-shapes.svg.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cf/Quadrilateral_congruence.png/300px-Quadrilateral_congruence.png)
Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom dužinom. Trokut, kvadrat i peterokut neki su od mnogokuta. Krug i elipsa omeđeni su krivuljama.
Geometrijski lik je konveksan ili konkavan. Konveksan je ako mu pripada svaka dužina čiji vrhovi pripadaju liku.
Duljina stranica i veličina kuteva računa se koristeći trigonometriju.
Sličnost
urediAko se iz geometrijskog lika translacijom, rotacijom, refleksijom i skaliranjem može dobiti drugi, oni su slični. Sve odgovarajuće stranice odnose se u jednakom omjeru:
Površine im se odnose kao:
Sukladnost
urediAko se iz jednog lika samo translacijom, rotacijom i refleksijom može dobiti drugi lik, oni su sukladni. Sve su im stranice jednake duljine te imaju jednake površine. Ujedno su i slični s koeficijentom sličnosti k = 1
Vidi još
urediIzvori
uredi- ↑ Hrvatska enciklopedija, geometrijski lik
- ↑ Kendall, D.G. 1984. Shape Manifolds, Procrustean Metrics, and Complex Projective Spaces. Bulletin of the London Mathematical Society. 16 (2): 81–121. doi:10.1112/blms/16.2.81