Gornje Dubrave

naselje u Hrvatskoj, Grad Ogulin, Karlovačka županija

Gornje Dubrave je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Ogulina, Karlovačka županija. Nalaze se oko 10 km od tzv. Jozefinske ceste koja povezuje Dugu Resu sa Senjom. Kroz mjesto prolazi željeznička pruga koja spaja Zagreb i Rijeku. Najbliži grad je Ogulin koji je udaljen oko 20 km, dok do Karlovca ima oko 40 km.

Gornje Dubrave
Željeznička stanica u Gornjim Dubravama
Država Hrvatska
ŽupanijaKarlovačka županija
Općina/gradOgulin

Površina[1]22,6 km2
Koordinate45°18′29″N 15°18′18″E / 45.308°N 15.305°E / 45.308; 15.305

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno63
– gustoća3 st./km2

Poštanski broj47264 Tounj
Pozivni broj+385 047
AutooznakaOG

Zemljovid

Gornje Dubrave na zemljovidu Hrvatske
Gornje Dubrave
Gornje Dubrave

Gornje Dubrave na zemljovidu Hrvatske

U mjestu se nalazi osnovna škola koja je zatvorena krajem 60-tih godina 20. st. Također se u mjestu nalazi i pravoslavna crkva Sv. Petke koja je sagrađena 1730.g. a obnovljena 70-tih godina prošlog stoljeća.[3]

Zaseoci Gornjih Dubrava su Višnjić Brdo, Perići, Janjani, Mikašinovići, Kaluđerovići, Jusići, Tutorovići, Karapandže, Šepelji, Panjići, Kukići, Vucelići, Škerići, Rebić Glavica, Barići i Mišćevići.[4] Željeznička stanica je u zaseoku Višnjić Brdo, a odmorište „Dobra“ na autocesti A1 pored zaseoka Karapandže.

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 119 stanovnika[5] te 55 obiteljskih kućanstava.[6]


Naselje Gornje Dubrave: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1766
1907
1145
872
851
786
687
816
430
432
349
287
211
147
119
90
63
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Naselja pod imenom Donje Dubrave i Gornje Dubrave iskazuju se od 1880. U 1857. i 1869. iskazano je naselje pod imenom Dubrave. Za to bivše naselje sadrži podatke u 1857. i 1869., kao i dio podataka za naselje Trošmarija od 1857. do 1880. U 2001. povećano za područje naselja Janjani, Mikašinovići, Perići, Višnjić Brdo i Vucelići koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1890. do 1991. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Povijest uredi

Prostor koji je bio pust, naseljen je kroz 17. i 18. stoljeće pravoslavnim stanovništvom pretežno iz Bosne koja je tada bila pod turskom okupacijom. 1641. dolaze prve skupine s turske strane Korane, a 1658. Vuk Mandić dovodi doseljenike s Usore. Ispočetka, svi su bili kmetovi Frankopana do 1672. kada posredovanjem grofa Herbersteina postaju slobodnjaci s povlasticama carskih vojnika kakve su dobili raniji uskoci.[7] Muškarci su većinom bili vojnici. U vrijeme Vojne Krajine u G.D. nalazilo se sjedište 12. Dubravske kumpanije.

Znamenitosti i zanimljivosti uredi

Kroz Gornje Dubrave protječu rijeke Dobra i Bistrica. Bistrica se ulijeva u Dobru na tzv. Sastavcima. Sastavci su također i atrakcija za raftere koji se spuštaju niz Dobru.
S druge strane je potok Globornica koji dijeli Gornje od Donjih Dubrava.
U kanjonu Bistraca je spilja Zala ili Mikašinovića pećina, ovdje je 1977. prvi put otkrivena jedinstvena i endemična ogulinska spužvica (Eunapius subterraneus), a pećina se pokazala i kao nalazište najstarijih kamenodobnih artefakata u Karlovačkoj županiji datiranih u zadnje ledeno doba.[8]

Poznate osobe uredi

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Eparhija GornjokarlovackaArhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2011. (Wayback Machine) Parohije
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  5. Popis stanovništva 2001., www.dzs.hr
  6. Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
  7. MO Vrebac Adam Pribičević: Do 1683 godine
  8. Kameleon - udruga za etiku i kretivnost medijaArhivirana inačica izvorne stranice od 15. veljače 2011. (Wayback Machine) Otkrića iz spilje Zala
  9. Aktiviraj Karlovac! Marin Bakić: Ljubo Batalo: Moju obitelj je spasio Gestapo, 4. lipnja 2015. (pristupljeno 7. prosinca 2016.)