Goslar

Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-va svjetska baština.

Goslar
Goslar
Grb grada Goslar
Koordinate: 51°54′N 10°25′E / 51.9°N 10.417°E / 51.9; 10.417Koordinate: 51°54′N 10°25′E / 51.9°N 10.417°E / 51.9; 10.417
Država Flag of Germany.svg Njemačka
Savezna država Zastava pokrajine Donje Saske Donja Saska
Upravno područje Goslar
Gradonačelnik Henning Binnewies (SPD)
Površina 92,58 km2
Nadmorska visina 255 m
Stanovništvo 41.455 (31. prosinca 2009.)
Gustoća stanovništva 448 stan./km2
Poštanski broj 38640-38642-38644
Pozivni broj 05321, 05325
Registarska oznaka GS
Službena stranica goslar.de
Karta
Goslar na karti Njemačka
Goslar
Goslar

Položaj grada na karti Njemačke
Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)
Magnify-clip.png
Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)

PovijestUredi

 
Pečat grada Goslara iz 1240. god.

Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god. Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio oko dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.

U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807.-1814.), Pruskom (1814.-1815.), Hannoverom (1815.-1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).

ZnamenitostiUredi

Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Njemačka
Godina uvrštenja: 1992. (16. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno i prirodno dobro
Mjerilo: i, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/623 UNESCO

Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:

  • Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867.-1879. god.
  • Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
  • Široka vrata (Breites Tor)
  • Vijećnica iz 12. st.
  • Kuće iz 13.-16. st.
  • Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)

U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.

Partnerski gradoviUredi

BilješkeUredi

Vanjske povezniceUredi

Ostali projektiUredi

 U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Goslar