Hrvatsko žrtvoslovno društvo
Hrvatsko žrtvoslovno društvo (krać. HŽD), utemeljeno 1991. godine, je nevladina, nestranačka, neprofitna znanstvenostručna humanitarna udruga.
 |
Ovaj članak ili sekcija izgleda kao reklama. (Rasprava)Pomozite popraviti ovaj članak prema pravilima i smjernicama Wikipedije tako da bude neutralniji. U slučaju očite reklame, dodajte predložak {{bris}} na početak teksta. |
 |
Ovaj članak ili dio članka se previše oslanja na primarne izvore.Dodajte odgovarajuće sekundarne ili tercijarne izvore, u skladu sa smjernicom. |
Ciljevi, organizacija, djelatnost
uredi |
Postoji mogućnost da je tekst ili veliki dio teksta prepisan odnosno preuzet s nekog tiskanog ili elektronskog izvora, ali to nije moguće odmah utvrditi. Ako postoji dopusnica za uporabu teksta, to bi trebalo biti istaknuto na stranici za razgovor. Ako je zaboravljeno navesti izvor, trebalo bi ga navesti. Ako se nađe izvor i tekst nema dopusnicu, potrebno ju je dobiti (vidi upute za dobivanje dopusnice), u suprotnom tekst će biti obrisan. |
Hrvatsko žrtvoslovno društvo ima sljedeće ciljeve:
- poučava i prati pojave i uzroke stradavanja ljudi, nastoji osigurati pravnu zaštitu žrtava, pružiti pomoć i podršku žrtvama zločina i zloupotrebe moći;
- posebno prati i izučava probleme žrtava rata, nasilja i kršenja prava čovjeka, nasilja u obitelji, žrtve u okolišu, prometu, na radu, u prirodnim i drugim nesrećama i katastrofama, izučava žrtve u pravosuđu, administraciji, zdravstvu, školama i u drugim javnim službama;
- izučava stradanje djece, žena, starijih osoba, pripadnika manjina i druge žrtve.
Društvo surađuje s drugim vladinim i nevladinim organizacijama, angažira se u pojedinim slučajevima stradanja ljudi i ostvaruje međunarodnu suradnju, posebno putem svoga članstva u Svjetskom žrtvoslovnom društvu.
Članom društva postaje osoba koja usvaja Statut i ciljeve Društva. Članovi su društva znanstvenici i stručni djelatnici u područjima prava, medicine, psihologije, kriminologije, socijalnog rada, povijesti, pravosuđa, ekologije i drugih znanosti i stručnih djelatnosti koje se tiču stradanja ljudi.
Društvo ima izdavačku djelatnost. Tiskano je više monografija posebno o žrtvama rata – žrtvoslove pojedinih krajeva. Objavljen je i Hrvatski holokaust 2005. Društvo održava javne tribine, znanstvene i druge skupove. Najvažniji su svake tri godine Hrvatski žrtvoslovni kongresi (1998., 2001, 2004.) s kojih su objavljeni zbornici radova i to:
- "Hrvatski žrtvoslov", Zagreb, 1998.
- "Da se ne zaboravi", Vukovar, 2001.
- "O žrtvama je riječ", Zagreb, 2004.
 |
Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (Rasprava)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. |
Predsjedništvo Hrvatskog žrtvoslovnog društva
uredi- Dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik
- Kata Šoljić, počasna predsjednica
- Šimun Penava, prof., dopredsjednik
- Ivan Debeljak, dipl. prav., rizničar
- Jadranka Lučić, tajnica
Članovi
uredi- Prim. dr. Ivo Kujundžić
- Dr. Mate Pavković
- Dr. Ljubomir Radovančević
- Dr. Ružica Ćavar
- Jelena Brajša
- Ante Beljo, ing.
- Domagoj Ante Petrić, dipl. jour.
- sveuč. prof. Ante Vukasović
- Miljenko Romić, akademski slikar
- Mirsad Bakšić, dipl. iur. – brigadir HV
Četvrti hrvatski žrtvoslovni kongres
urediČetvrti hrvatski žrtvoslovni kongres za 2007. godinu održavao se od 15. do 17. lipnja 2007. godine u Zagrebu i Škabrnji.
Tematska područja:
- 1. Prava žrtava zločina i zlouporabe moći
- Međunarodni standardi
- Nacionalno pravo
- Zaštita prava žrtava zločina i zlouporabe moći
- Zaštita djece, starih, nemoćnih, siromašnih i socijalno potrebnih
- 2. Rizik stradanja (viktimizacije) u današnjem svijetu
- 3. Povijesne teme
- Žrtve totalitarnih režima
- Žrtve Domovinskog rata
- Izgradnja Memorijalnog centra hrvatske žrtve
- 4. Ostale (slobodne) teme