Henan
Henan (kineski 河南, pinyin Hénán), je kineska pokrajina u središnjem dijelu Kine. Henan se tradicionalno smatra kolijevkom kineske civilizacije.
河南 Hénán | |
|---|---|
.svg) Položaj Henana u Kini | |
 Kineske pokrajine
| |
| Vrsta uprave | Pokrajina |
| Sjedište | Zhengzhou |
| • najveći grad | Zhengzhou |
| • Partijski sekretar | Guo Gengmao |
| • Guverner | Xie Fuzhan |
| Površina | 167.000 km² (na 17. mjestu) |
| Stanovništvo | |
| • ukupno (2011.) | 94.023.567 (na 3. mjestu) |
| • gustoća | 591 st./km² (na 6. mjestu) |
| Službeni jezici i dijalekti | mandarinski kineski i henanski |
| HDI (2008.) | 0,787 (15.) |
| Etničke grupe | Han Kinezi (98,8%) Huej (1%) |
| Prefekture | 17 |
| Županije | 159 |
| Gradovi | 2.455 |
| ISO 3166-2 | CN-41 |
| Web stranica | www.henan.gov.cn/ |
 Politička podjela Henana | |
S oko 100 milijuna stanovnika, Henan je najnapučenija kineska pokrajina po mjestu boravka (Guangdong ima najveći broj stanovnika ako se uračuna veliki broj imigranata). Graniči s pokrajinama Hebei na sjeveru, Shandong na sjeveroistoku, Anhui na jugoistoku, Hubei na jugu, Shaanxi na zapadu i Shanxi na sjeverozapadu.
Naziv uredi
Kratica s jednim kineskim znakom je 豫 (yù). Naziv Henan znači „južno od Žute rijeke”,[1] iako je jedna četvrtina pokrajine, Huang He, sjeverno od rijeke.
Henan se često naziva Zhongyuan (中原 zhōngyuán) ili Zhongzhou (中州 zhōngzhōu), doslovno „središnje ravnice” ili „srednja zemlja”; ovaj naziv se također u širem smislu primjenjuje na cijelu sjevernokinesku ravnicu.
Zemljopis uredi
Pokrajina Henan se nalazi s obje strane Žute rijeke koja teče kroz pokrajinu u dužini od 700 km, iako je najveći dio južno od pokrajine. Henan je jasno razgraničen s ostalim kineskim pokrajinama planinama i rijekama kao prirodnim barijerama prema zapadu, sjeverozapadu i jugu, dok se na istoku otvara u Veliku nizinu koja nudi vrlo dobre uvjete za poljoprivredu.
Henan ima kontinentalnu klimu s hladnim zimama i relativno suhim i vrućim, te vlažnim ljetima. Temperature i oborine rastu od sjevera prema jugu. Henanu uvelike prijete prirodne katastrofe u kojima je u posljednjih 2000 godina zabilježeno gotovo 1000 suša i katastrofalnih poplava. S jedne strane, upravo je relativno nisko korito Žute rijeke imalo povoljan učinak na poljoprivredu te pokrajine, a s druge strane, teške kiše ljeti vrlo brzo mogu dovesti do velikih poplava. Nasipi i kanali koji su izgrađeni od 1950-ih, doveli su do poboljšanja zaštite, a time i uvjeta za poljoprivredu.
Povijest uredi
Žuta rijeka, koja teče kroz sjeverni Henan, se zove i „Majčinskom rijekom”, jer su Han Kinezi (92% ukupnog kineskog stanovništva) i njihova civilizacija rođeni oko rijeke. Upravo se Henan smatra za tu kolijevku kineske civilizacije, zbog povoljne klime i obilja plodne zemlje. Zbog toga se područje Henana smatra za izvorište kineske kulture i nacije, a njegovi stanovnici se smatraju potomcima Žutog cara.
Ovdje su pronađeni najstariji dokazi poljoprivrede u Kini tijekom neolitičkih kultura Yangshao (5000. pr. Kr.-3000. pr. Kr.) i Longshan (3000. pr. Kr.-2000. pr. Kr.), ali i kulture Erlitou koja se poistovjećuje s polumitskom kineskom dinastijom Xia (2070. pr. Kr.-1600. pr. Kr.). Nju je osvojila dinastija Shang (16. – 11. stoljeće pr. Kr.) koja je također sjedište imala na krajnjem istoku Henana. Njezina posljednja prijestolnica u gradu Yinu (današnji Anyang) je mjesto gdje je nastalo i kinesko pismo.
Tijekom kineske povijesti, devet dinastija je imalo ovdje svoje sjedište, u gradovima kao što su Dengfeng, Anyang, Luoyang, Xuchang i Kaifeng. Zbog toga je Henan bio dom ne samo mnogih povijesnih, nego i književnih osoba (Lao Tzu, Chuang Tzu, Han Fei, Lu Buwei, Shang Yang, Li Si, Yue Fei, Du Fu, Bai Juyi i dr.). Džurdži i Mongoli su svojim invazijama okončali dominaciju Henana u Kini, a središte vlasti se premjestilo u sjevernu Kinu.
Godine 1954., sjedište pokrajine je premješteno iz starog kulturnog centra u Kaifengu u industrijski grad Zhengzhou.
Prema kineskom znanstveniku Yang Jishengu, za vrijeme velike gladi između 1958. i 1961. god., broj neprirodnih smrti je bio 1.692.800 ljudi, a deficit rođenja iznosio je 2.357.800 ljudi, a prepoznate su i slučajevi kanibalizma.[2] Što više, u kasnim 1990-im javile su se hipoteze o broju od 5.000.000 žrtava.
God. 1975., 62 brane na Žutoj rijeci su popustile zbog tajfuna Nina i voda je potpuno poplavila prefekturu Zhumadian ubivši oko 26.000 ljudi,[3] dok je veliki broj ljudi preminuo od epidemija i gladi koje su uslijedile (od 85.600 do 171.000 ljudi).
Znamenitosti uredi
Dengfeng (kineski: 登封, pinyin: Dēngfēng) je grad u podnožju 1500 m visoke planine Song, koja je jedna od najsvetijih planina u Kini. Nekad je bio je poznat kao Yangcheng (陽城) i bio je stara kineska prijestolnica drevne dinastije Xia (oko 2070. – 1600. pr. Kr.). Dengfeng je jedno od cijenjenih duhovnih središta Kine, i u njemu se nalaze brojni vrijedni kulturni i povijesni spomenici, kao što su: taoistički hram Zhongyue (523.), budistički Šaolinski hram (odakle potječe Zen), te konfucijska akademija Songyang. Zbog toga su ga kineski pjesnici prozvali "središtem neba i zemlje", jer je astronomska ideja središta zemlje bila jako važna za ideju carske moći.
U blizini Luoyanga nalaze se slavne Longmen špilje, koje su UNESCO-ova svjetska baština od 2000. god.
Kulturno, Henan je najpoznatiji po kineskoj operi, koja se ovdje oblikovala.
Upravna podjela uredi
Henan je podijeljen na 17 gradskih prefektura i jedan gradski okrug pod izravnom upravom pokrajine, tj. pod-pokrajinski grad:
| Zemljovid | # | Naziv | Upravno sjedište | Kinesko pismo Pinyin |
Stanovništvo (2010.) |
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| — Gradske prefekture — | |||||
| 1. | Zhengzhou | Zhongyuan (distrikt) | 郑州市 Zhèngzhōu Shì |
8.626.505 | |
| 2. | Anyang | Beiguan (distrikt) | 安阳市 Ānyáng Shì |
5.172.834 | |
| 3. | Hebi | Qibin (distrikt) | 鹤壁市 Hèbì Shì |
1.569.100 | |
| 4. | Jiaozuo | Jiefang (distrikt) | 焦作市 Jiāozuò Shì |
3.539.860 | |
| 5. | Kaifeng | Gulou (distrikt) | 开封市 Kāifēng Shì |
4.676.159 | |
| 6. | Luohe | Yancheng (distrikt) | 漯河市 Luòhé Shì |
2.544.103 | |
| 7. | Luoyang | Xigong (distrikt) | 洛阳市 Luòyáng Shì |
6.549.486 | |
| 8. | Nanyang | Wolong (distrikt) | 南阳市 Nányáng Shì |
10.263.006 | |
| 9. | Pingdingshan | Xinhua (distrikt) | 平顶山市 Píngdǐngshān Shì |
4.904.367 | |
| 10. | Puyang | Hualong (distrikt) | 濮阳市 Púyáng Shì |
3.598.494 | |
| 11. | Sanmenxia | Hubin (distrikt) | 三门峡市 Sānménxiá Shì |
2.233.872 | |
| 12. | Shangqiu | Liangyuan (distrikt) | 商丘市 Shāngqiū Shì |
7.362.472 | |
| 13. | Xinxiang | Weibin (distrikt) | 新乡市 Xīnxiāng Shì |
5.707.801 | |
| 14. | Xinyang | Shihe (distrikt) | 信阳市 Xìnyáng Shì |
6.108.683 | |
| 15. | Xuchang | Weidu (distrikt) | 许昌市 Xǔchāng Shì |
4.307.199 | |
| 16. | Zhoukou | Chuanhui (distrikt) | 周口市 Zhōukǒu Shì |
8.953.172 | |
| 17. | Zhumadian | Yicheng (distrikt) | 驻马店市 Zhùmǎdiàn Shì |
7.230.744 | |
| — Pod-prefketurni grad — | |||||
| 18. | Jiyuan | Jiyuan | 济源市 Jǐyuán Shì |
675.710 | |
Ove prefekture Henana su podijeljene na 159 okružnih jedinica, od kojih je 50 distrikta, 21 okružni grad (uključujući Jiyuan) i 88 okruga. Oni se nadalje dijele na 2.440 općina, i to 866 gradova, 1.234 naselja, 12 etničkih naselja i 328 poddistrikta.
Izvori uredi
- ↑ People's Daily Online Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2016. (Wayback Machine) (kin.) Preuzeto 24. srpnja 2013.
- ↑ Yang Jisheng, Stèles. La Grande famine en Chine, 1958-1961, str. 193.- (fr.) Preuzeto 24. srpnja 2013.
- ↑ Yi Si, The World's Most Catastrophic Dam Failures: The August 1975 Collapse of the Banqiao and Shimantan Dams, u Dai Qing et al, The River Dragon Has Come!: The Three Gorges Dam and the Fate of China’s Yangtze River and Its People, str. 25.-38.
Vanjske poveznice uredi
- Službene stranice pokrajine (kin.)