Kaifeng
Kaifeng (kineski: 开封市; što znači „proširiti granice”) je glavni grad istoimene prefekture u pokrajini Henan u Kini. Nalazi se u središtu Središnje kineske nizine, na južnoj obali rijeke Huang Ho i jedan je od osam gradova koji se smatraju velikim drevnim kineskim prijestolnicama, tj. kolijevkama kineske civilizacije.[1]
| Kaifeng | |
|---|---|
| 开封市 | |
 Razglednica Kaifenga u smjeru kazaljki na satu: Gradski milenijski park palače Xuande, Kip Zhang Zeduana u milenijskom parku, Željezna pagoda i jezero Tieta, Ulazni toranj i vijećnica Kaifenga | |
| Država |  Kina |
| Provincija | Henan |
| Prefektura | Kaifeng |
| Daliang (大梁) | 364. pr. Kr. |
| Osnivač | Wei (država) |
| Površina | |
| • Ukupna | 546,4 km² |
| • Urbano područje | 546,3 km² |
| • Metropolitansko područje | 6.247 km² |
| Visina | 75 m |
| Koordinate | 34°47.53′N 114°18.29′E / 34.79217°N 114.30483°E |
| Stanovništvo (2010.) | |
| • Urbano područje | 826.961 (1.500/km²) |
| • Metropolitansko područje | 4.676.159 (750/km²) |
| Pozivni broj | 371 |
| BND | ¥7.250 per capita (2004.) |
| Stranica | kaifeng.gov.cn |
 | |
 Položaj Kaifenga u pokrajini Henan | |
  Kaifeng | |
U širem području grada nalaze se brojne povijesne i kulturne znamenitosti, kao što je Ulica vladara dinastije Song s obnovljenim gradskim vratima, Zmajev paviljon i Željezna pagoda iz 11. st. U gradu živi i najstarija Židovska zajednica u Kini, poznati kao „Židovi Kaifenga”, ali u gradu postoji i značajna zajednica muslimana s najstarijom ženskom džamijom (nǚsì) u Kini, Wangjia Hutong nusi iz 1810. god.[2] U gradu djeluju i kršćanske crkve, kao što je Katedrala Svetog Srca (开封耶稣圣心主教座堂).
Povijest
uredi
U razdoblju zaraćenih država, Wei (država) je 364. pr. Kr. osnovala glavni grad pokrajine, nazvan Daliang (大梁). Tijekom ovog razdoblja izgrađeni su brojni kanali koji su povezali lokalne rijeke s rijekom Huang Ho. Kada je Qin (država) pokorila Wei Kaifeng je bio razoren i napušten, a na njegovom mjestu je ostalo manje tržno naselje.
U ranom 7. st. Kaifeng se spaja s Velikim kanalom i postaje važno trgovačko središte na putu prema Shandongu na zapadu. Za dinastije Tang (618. – 907.), 781. godine, grad je obnovljen i nazvan Bian (汴). Bian je bio glavni grad za vrijeme dinastija Kasniji Jin (936. – 946.), Kasniji Han (94.7–950.) i Kasniji Zhou (951. – 960.), u razdoblju poznatom kao Pet dinastija i Deset kraljevstava (907. – 960.).
Dinastija Sung ga je također načinila svojom prijestolnicom, poznatom kao Dongjing ili Bianjing (汴京), i grad se počeo širiti. Grad je imao oko 400.000 stanovnika, unutar i izvan gradskih zidina. Tifus i poplave su bile česti problemi grada. God. 1049. izgrađena je Željezna pagoda (Youguosi Pagoda, 佑國寺塔) visine 54,7 m, koja je preživjela kao najstariji spomenik u gradu. Druga znamenitost iz ovog razdoblja je astronomski sat toranj inženjera, znanstvenika i državnika Su Songa (1020. – 1101.) Na vrhu mu je bila armilarna sfera koju je pokretala hidraulika i imala je lančani prijenos i zupčasti prekidač, 200 godina prije nego što su se ti mehanizmi pojavili u Europi. Kaifeng je postigao vrhunac u 11. st. kada je bio trgovačko i industrijsko središte na čvorištu četiri velika kanala. Tada je grad bio okružen trima gradskim zidinama i vjerojatno je imao od 600.000 do 700.000 stanovnika. Vjeruje se kako je od 1013. do 1127. godine bio najveći grad na svijetu.[3] Meng Yuanlao (oko 1090. – 1150.) je u progonstvu 1126. godine napisao djelo „Snovi raskoši istočne prijestolnice (Kaifeng)” (Dongjing meng Hua lu, 東京夢華錄) u kojemu nostalgično opisuje urbani život prijestolnice, sezonske proizvode, hranu, običaje, tradicije i festivale.[4]
God. 1127. osvajaju ga Džurdži i iako je grad ostao važno upravno središte dinastije Jin (1115.–1234.), samo unutarnje zidine su ostale naseljene, a druga dva prstena naselja oko grada su napušteni.[5] Nakon jednogodišnje opsade, Mongoli su osvojili Kaifeng 1233. godine, nakon čega su pošli u osvajanje i ostatka Kine.
Početkom dinastije Ming 1368. god., Kaifeng je postao glavnim gradom pokrajine Henan. God. 1642., vojska je namjerno poplavila grad kako ne bi pao u ruke vođe seoske bune, Li Zichenga. Grad je obnovljen tek 1662. godine za vladavine cara Kangxija dinastije Qing. No grad je ponovno poplavljen 1841. godine, nakon čega je obnovljen u današnjem obliku.
Kaifeng je 6. lipnja 1938. godine okupiralo Japansko Carstvo. Po oslobođenju je ostao glavnim gradom pokrajine do 1954. god. kada je uprava premještena u Zhengzhou. God. 1969., bivši predsjednik Kine, Liu Shaoqi, je preminuo u kućnom pritvor u Kaifengu zbog liječničkog nemara.
-
Željezna pagoda Youguo hrama -
Zmajev paviljon iz 12. st. -
Slavoluk (paifang) starog grada -
Qingming vrt uz rijeku -
Obnovljena unutarnja vrata Bianjinga -
Toranj bubnja hrama Daxiangguo -
Istočna ženska džamija Kaifenga -
Katedrala Svetog Srca -
Sveučilište Henana -
Carska ulica dinastije Song
.jpg)
Uprava
urediGrad prefektura, Kaifeng je podijeljen na 5 distrikta i 4 okruga:
|
|
| Zemljovid |
|---|
Gradovi prijatelji
uredi
Vanjske poveznice
uredi
- Službena stranica grada Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. lipnja 2019. (Wayback Machine) (kin.)
Izvori
uredi- ↑ Arhivirano sa 河南省人民政府门户网站 河 南 简 介 Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. ožujka 2018. (Wayback Machine), Narodna uprava pokrajine Henan (kin.) Pristupljeno 5. lipnja 2019.
- ↑ Female Imams Blaze Trail Amid China's Muslims, npr, 21. lipnja 2010. (engl.) Pristupljeno 5. lipnja 2019.
- ↑ "Largest Cities Through History" Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. veljače 2001. (Wayback Machine) (engl.) Pristupljeno 6. lipnja 2019.
- ↑ Jacques Gernet, Daily Life in China on the Eve of the Mongol Invasion, 1250-1276, Translated by H. M. Wright, Stanford, Stanford University Press, 1962. ISBN 0804707200
- ↑ Peter Lorge, War, Politics and Society in Early Modern China, 900–1795, 2005., Routledge. str. 52.–54. ISBN 978-0-203-96929-8