Henry Fielding (Sharpham Park pokraj Glastonburyja, Somerset, 22. travnja 1707. - Lisabon, 8. listopada 1754.), engleski pisac, satiričar i pravnik.[1][2] Uz Samuela Richardsona i Daniela Defoea, smatra se utemeljiteljem romana u engleskoj književnosti.[2] Najpoznatiji po komično-satiričnom romanu Tom Jones (1749),[3]djelu svjetske književnosti, u kojem na više od 500 stranica daje uvjerljivu i dinamičnu sliku engleskog predindustrijskog društva sredine 18. stoljeća.

Henry Fielding

Život i djelo

uredi

Potomak je obitelji siromašnih plemića[1], koji vuku podrijetlo od jedne grane Habsburgovaca[2]. S nepunih 11 godina ostaje bez majke. Otac se ponovo ženi te ga šalju na koledž Eton, gdje uči klasike i razvija ljubav prema književnosti[2]. Sa 17 godina napušta školovanje i četiri godine živi životom dokonog plemića. Planira bijeg i ženidbu s rođakinjom, bogatom nasljednicom, no bez uspjeha.[4]. Nastavlja klasične studije u nizozemskom Leidenu. Nakon godinu i pol vraća se kući jer mu otac više ne može financijski pomagati.[2]

Primoran zarađivati za život, počinje pisati drame te će ih do 1737. nastati oko 25. Uglavnom je riječ o farsama i satirama. U europskim razmjerima ostaje upamćena Tomo Palčić (Tom Thumb, 1730).[1] Godine 1734. ženi Charlotte Craddock, po kojoj će kasnije oblikovati lik Sophie Western u Tomu Jonesu, i junakinju romana Amelia.[2] U drami Povijesni registar za 1736. (The Historical Register for 1736) ismijava premijera Roberta Walpolea i dospijeva na metu cenzure.[2][1] Okreće se pravu; u tri godine savladava građu za koju je potrebno šest ili sedam godina. Bavljenje pravom ne donosi mu značajniju financijsku sigurnost.[2]

Rani romani

uredi

U romanu „Shamela“ koji 1941. izlazi pod pseudonimom Conny Keyber, Fielding parodira epistolarni roman Pamela Samuela Richardsona,[5] koji se pojavio godinu ranije i stekao veliku popularnost. Pamela je čedna 15-godišnja služavka; odupire se svim pokušajima gospodara da je zavede te je on na kraju ženi. Za razliku od Richardsonove Pamele Andrews, Fieldingova Shamela Andrews je proračunata i hladnokrvna; koristi požudu svog bogatog gospodara kako bi ga namamila u brak. Premda nikad nije potvrdio da je autor, već je za njegovog života opće prihvaćeno da jest, što pokazuju i brojna stilska obilježja „Shamele“.[2]

Pikarski roman Joseph Andrews, objavljen anonimno 1742., počinje kao burleskni nastavak Pamele, pisan u Cervantesovom stilu. Čedni sluga, Pamelin brat, odupire se pokušajima gospodarice da ga zavede te ga ona otpušta iz službe i stana. Razvojem radnje parodijska nakana pada u drugi plan, a oblikuje se remek-djelo ironije i kritika tadašnjeg društva, i to kroz lik župnika Abrahama Adamsa, koji će postati jedan od najpopularnijih komičnih likova u engleskoj književnosti.[6] Adams je dobroćudni erudit, suputnik i prijatelj Josepha Andrewsa. Vjeruje u dobre namjere drugih ljudi, i premda je zbog toga često žrtva prevare, ne gubi svoju blagost, smisao za humor, ni uvjerenje u ljudsku dobrotu.[7]

Prva supruga Charlotte Craddock, s kojom je imao petero djece, umire 1744. Fielding se 1747. ženi njenom služavkom Mary Daniel, što izaziva porugu tadašnjeg Londona; s Daniel će imati još petero djece.[2][4]

Tom Jones

uredi

U veljači 1749. objavljuje opsežni komični roman Tom Jones, sa širokom galerijom likova, brzim i elegantnim dijalozima, i satiričkom obradom gotovo svih društvenih slojeva tadašnje Engleske.[2] Opisuju ga kao bildungsroman i pikarski roman, u kojem je vidljiv utjecaj Cervantesa i francuskog pikarskog romana.[1] Ostat će jedno od njegovih najpopularnijih djela, i ući u kanon svjetske književnosti.

Protagonist Tom Jones je nahoče kojeg plemić Allworthy nalazi u svojoj sobi te ga prihvaća i odgaja u svom domu. Radnja se temelji na romantičnom zapletu, i pokriva širok spektar tema – borbu dobra i zla, sazrijevanje, put od nevinosti do iskustva. Zahvaća i glavna društvena zbivanja tog vremena (prijepori oko engleskog prijestolja, napetosti među anglikancima i katolicima i dr.)[2] Na hrvatskom je dostupan od 2015., u prijevodu Damira Biličića.[8][9] Tom Jones će utjecati na kasnije generacije romanopisaca u Engleskoj (Dickens, Thackery), ali i na Brechta i druge koji su oblikovali europsku književnost.[1] U romanu se na jednom mjestu osvrće na Hrvate: "Brate, ti si savršeno pravi Hrvat; ali kao što i oni imaju svoju korist u vojsci carice-kraljice, tako i u tebi ima nešto dobro".[10]

Krajem 1751. izlazi roman Amelia, tonom ozbiljniji i mirniji. Prati bračni život i nevolje protagonistice i njenog supruga, kapetana Williama Bootha. Studija je bračnog odnosa, u kojoj autor kroz lik Amelije slavi ženske vrline i inteligenciju.

Sudski angažman, suzbijanje kriminala

uredi

Fielding je bio istaknuta figura javnog života u Engleskoj. Uređivao je i pisao za nekoliko novina. Osim što je radio kao mirovni sudac (engl. magistrate, slično prekršajnom sucu),[1] s polubratom Johnom Fieldingom je ojačao policijske snage koje je imao na raspolaganju u svom okrugu, i to osnivanjem agilnog odreda Bow Street Runners, koji se smatra prvim profesionalnim odredom policije u Londonu. Pri osnivanju 1749. odred je imao šest članova.

Na poziv vlasti Fielding 1752. piše plan za suzbijanje kriminala na londonskim ulicama. Plan je prihvaćen, a on unatoč narušenom zdravlju revno sudjeluje i u njegovom provođenju.[2] U teškom zdravstvenom stanju, odlazi na liječenje u Portugal, gdje je 1754. i preminuo. Sahranjen je na britanskom groblju u Lisabonu.[2]

Nasljeđe i utjecaj

uredi

U Fieldingovom se stvaralaštvu i autorskom putu pokazuje slabljenje drame i uspon romana u 18. stoljeću.[1] Walter Scott nazivao ga je ocem engleskog romana.[2] Premda nije tvorac prvog romana u engleskoj književnosti, Fielding je razradio njegovu teoriju i utro put daljnjem razvoju sve do kraja 19. stoljeća.[2] Mlađa sestra Sarah Fielding bila je zapažena književnica.

Djela

uredi
  • "Shamela"
  • "Tom Jones"
  • "Ljubav u nekoliko maski"
  • "Joseph Andrews"
  • "Amelia"
  • "Dnevnik putovanja u Lisabon"
  • "Nadridoktor"

Izvori

uredi
  1. a b c d e f g h Fielding, Henry. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  2. a b c d e f g h i j k l m n o p Allen, Walter E. Henry Fielding, Encyclopædia Britannica, zadnja izmjena 18. travnja 2023. (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  3. British Library, Tom JonesArhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2023. (Wayback Machine) (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  4. a b British Library, Henry FieldingArhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2023. (Wayback Machine) (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  5. Britannica, "Shamela", Encyclopedia Britannica, urednici, 27. ožujka 2020. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  6. "Joseph Andrews", Encyclopedia Britannica, urednici, 22. veljače 2018. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  7. "Parson Adams", Encyclopedia Britannica, urednici, 17. ožujka 2010. (pristupljeno 5. kolovoza 2023.)
  8. Tom Jones, pripovijest o nahočetu, Moderna vremena (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  9. Damir Biličić, Društvo hrvatskih književnih prevoditelja (pristupljeno 1. kolovoza 2023.)
  10. Emil Heršak: Hrvati - od gusarske države do samostalnosti, u Brioschi, Carlo Alberto, Kratka povijest korupcije: od staroga vijeka do naših dana, Mate, Zagreb, 2007.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Henry Fielding
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Henry Fielding