Hrašljani
Hrašljani su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.[1]
| Hrašljani | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Zapadnohercegovačka županija |
| Općina/Grad | Ljubuški |
| Koordinate | 43°10′17″N 17°33′28″E / 43.171321°N 17.557681°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 798 |
 | |
  Hrašljani Hrašljani na zemljovidu BiH | |
Zemljopisni položaj i značajke
urediNaselje se nalazi se južno i jugoistočno od Ljubuškog. Presjecaju ga tri prometnice: regionalna Ljubuški - Čitluk, magistralna Čapljina - Ljubuški te lokalna Hardomilje - Vitaljina - Pregrađe. Površina naselja je 11 km2, najniža točka na 56 m/nv i najvišom na 212 m/nv. Dijele se na Bučine, Ligat, Mandiće, Staje, Vitaljinu i Vištice.[2]
Stanovništvo
uredi1991.
urediNacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[3]:
ukupno: 481
- Hrvati - 478
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3
2013.
urediNacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:
ukupno: 798
- Hrvati - 794
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4
Povijest
urediO životu u prapovijesti u Hrašljanima govore brojne kamene nadgrobne gomile iz brončanog i željeznog doba. Na Gornjem Brdu (Ligat) postoji skupina od tri gomile, a u Ligatu dvije. U Vitaljini, na lijevoj obali Trebižata, nalazi se kamena gomila promjera 20 metara i prosječne visine 3 metra. Na površini se vide tragovi devastacije grobova, kao i sitni ulomci prapovijesne keramike. S lijeve obale mosta na rijeci Trebižat (na lokalitetu Mostine) niklo je rimsko naselje. U blizini na privatnoj čestici su ostatci veće rimske zgrade na čijim je ulomcima crijepa bio žig Q. Clodius Ambrosius, što navodi da je riječ o luksuznom objektu iz 1. stoljeća pokrivenom crijepom koji je bio uvezen. Carl Patsch je utvrdio da je na mjestu današnjega mosta preko Trebižata, između Hrašljana i Hardomilja postojao most dug 20 m i širok 3,67 m, na dva kamena nosača. Na lokalitetu Grebine u Vitaljinu pronađen je natpis veterana VII. legije koji se nalazi u arheološkoj zbirci Muzeja Franjevačkoga samostana Humac. U Vitaljini postoje dva nalazišta srednjovjekovnih stećaka. Na lokalitetu Grebine, uz Trebižat, nalazište je dvadeset primjeraka koji su zarasli i potonuli u zemlju. Orijentirani su u smjeru zapad - istok, a najviše je ploča i nešto škrinja. Stotinjak metara niz rijeku nalazi se druga skupina od 7 primjeraka, 5 škrinja i 2 ploče, orijentiranih također u smjeru zapad - istok. U Polju se nalazi još jedan osamljeni stećak.[2]
U svojemu Šematizmu 1867. fra Petar Bakula spominje Vitaljinu u župi Humac s 26 kuća i 137 žitelja. Austrougarski popis 1895. navodi za Hrašljane (Bučine, Grabovina, Ligat, Vitaljina Donja i Vitaljina Gornja) 312 stanovnika u 51 kući, od kojih su 132 bili kmetovi; popis iz 1910. pokazuje 64 kuće s 381 žiteljem. U prvoj polovici 20. stoljeća 62 stanovnika su iselila, uglavnom u SAD, Australiju i Argentinu.[2]
Zanimljivosti
uredi- Korito rijeke ispod rimskog mosta bilo je popločano u duljini pet metara, kako voda ne bi podrivala nosače mosta.[2]
Izvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. lipnja 2019.
- ↑ a b c d Radoslav Dodig, Povijest ljubuških naselja: Hrašljani, Pučki godišnjak "Ljubuško silo" br. 8, Ljubuški, 28. srpnja 2012., str. 24.-27.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
