Jadro
Jadro (lat. Iader), također i Solinčica, rijeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja izvire na području Klisa, a teče kroz grad Solin. Izvor joj je oko 9 kilometara od grada Splita.
Jadro | |
---|---|
rijeka | |
Jadro u Solinu | |
Položaj | |
Države | Hrvatska |
Naselja | Solin |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 4,5 km |
Tok rijeke | |
Izvor | na području Općine Klis |
• Koord. | 43°32′35″N 16°31′19″E / 43.543056°N 16.521944°E |
Ušće | |
• Koord. | 43°32′05″N 16°28′32″E / 43.534648°N 16.475461°E |
Ulijeva se u | Kaštelanski zaljev, Jadransko more |
Pritoci | Ozrnski potok, Ilijin potok |
Opis
urediIzvire u podnožju planine Mosor i teče solinskim poljem. Duljine je 4,5 km, no iznimno je bogata vodom, pa tako napaja vodom i Split, Kaštela i Trogir.[1] Utječe u Jadransko more, na području Kaštelanskog zaljeva. Endemska vrsta Jadra je jadranska pastrva koja se trenutno nalazi u opasnosti zbog tzv. kalifornijske pastrve.
Povijest
urediSolinjani Jadro zovu i "Solinska rika". Izvor rijeke Jadra koristio se još u antici za opskrbu vodom, putem akvedukta, rimske Salone i Dioklecijanove palače.[2] Zbog njena značaja i događaja iz starohrvatske povijesti, nazivaju je i hrvatskim Jordanom. Na njoj se nalazi Gospin Otok na kojem je hrvatski povjesničar i arheolog don Frane Bulić (1846. – 1934.) otkrio brojne nalaze iz starohrvatskog razdoblja, uključujući ulomke s epitafom na sarkofagu kraljice Jelene († 976.), značajne za utvrđivanje kronologije srednjovjekovne hrvatske povijesti i rodoslovlje dinastije Trpimirovića.
Izvori
urediVanjske poveznice
uredi