Kičevo

Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova) je grad na zapadu Republike Makedonije od 27.067 stanovnika na padinama planine Bistre.

Kičevo
Кичево
Kičevo
Osnovni podaci
Država Flag of North Macedonia.svg Sjeverna Makedonija
Općina Općina Kičevo
Stanovništvo 27.067 (2002.)
Površina 48 km²
Gustoća stanovništva 628/km²
Visina 618 m
Koordinate 41°31′N 20°57′E / 41.517°N 20.95°E / 41.517; 20.95Koordinate: 41°31′N 20°57′E / 41.517°N 20.95°E / 41.517; 20.95
Poštanski broj 6250
Pozivni broj 045
Registarska oznaka KI
Gradonačelnik Vladimir Toleski
Službena stranica www.kicevo
Karta
Kičevo na karti Sjeverna Makedonija
Kičevo
Kičevo

Položaj grada na karti Makedonije

Sjedište je istoimene Općine Kičevo, koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz 2002.)[1].

Zemljopisne odlikeUredi

Kičevo leži u istoimenoj kotlini na jugoistočnim padinama planine Bistra, između gradova Ohrida i Gostivara. Kroz grad protiče rijeka Treska koja nedaleko od Kičeva ima izvore na Stogovskoj i Ilinskoj planini, ona se u Kičevskoj kotlini zove Golema reka.

Od Skopja je Kičevo udaljeno 112 km, a gotovo podjednako je udaljeno od Gostivara (46 km) i Ohrida (61 km).

PovijestUredi

Naselje se prvi put spominje pod imenom Uskana za vrijeme vladavine Perseusa, kralja Makedonaca (Treći makedonski rat 171. pr. Kr.. - 169. pr. Kr.) , prvi ga pod nazivom Kičavis navodi bizantski car Bazilije II. - 1018, a sljedeći ga spominje Ohridski arhiepiskop Theofilakt u XI st.

Nakon zauzeća grada i okolice od Otomanskog carstva, Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije. Spomenik iz tog doba je Saat kula podignuta na brežuljku iznad grada zvanom Kičevsko Kale.

Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop Josif iz samostana Bogorodica Prečista (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu 1878. (vođa kojeg je postao Duko Tasev)[2]. 2. kolovoza, 1903. građani Kičeva uzeli su učešća u Ilindenskom ustanku.[2]

1919. Kičevo je podpalo pod vlast Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za II. svjetskog rata, Kičevo je zaposjela Italija, 11. rujna, 1943., Kičevo je bio prvi slobodni grad u Makedoniji.

SpomeniciUredi

Samostan Sv. Bogorodica Prečista pored Kičeva, lijepi je primjer srednjovjekovne bizantske arhitekture, nekoć je bio znan kao Krninski samostan. značajan je i samostan Sv. Gorgija koji se također nalazi nedaleko grada.

StanovništvoUredi

Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika[3], a njihov etnički sastav bio je sljedeći:

Nacionalnost Ukupno
Makedonci 15 031 (53,55%)
Albanci 7 641 (30,55%)
Turci 2 406 (8,06%)
Romi 1 329 (5,41%)
Srbi 82 (0,30%)
Vlasi 77 (0,28%)
ostali 496 (1,83%)

IzvoriUredi

  1. Rezultati makedonskog popisa 2002
  2. 2,0 2,1 Macedonian Cities. "History of the city of Kicevo", macedoniancities.com, objavljeno 12 rujna 2009. pristupljeno 12. rujna 2009.
  3. Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci

Vanjske povezniceUredi