Kostajnica (Konjic, BiH)

Kostajnica je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Kostajnica
Kostajnica na karti BiH
Kostajnica
Kostajnica
Kostajnica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska
Općina/Grad Konjic
Zemljopisne koordinate 43°42′58″N 17°48′32″E / 43.716°N 17.809°E / 43.716; 17.809Koordinate: 43°42′58″N 17°48′32″E / 43.716°N 17.809°E / 43.716; 17.809
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 39
Crkva Uznesenja BDM, Kostajnica u Klisu, Konjic.jpg
Crkva Uznesenja BDM, Kostajnica u Klisu 2018.

ZemljopisUredi

Nalazi se u dolini Neretvice na krajnjem sjeveru Hercegovine te je nastanjena hrvatskim stanovništvom. Politički pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a crkveno Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Smještena je ispod Bokševice na obali Jablaničkog jezera. Kroz Kostajnicu teče Blučica rijeka koja se u Kostajnici ulijeva u Jablaničko jezero. Kraj oko Kostajnice je šumovit. Klima je blaga i ugodna, čemu pridonosi planina Bokševica, koja štiti od prodora hladnih vjetrova i pruža vodu. Zbog toga stanovnici su mogli živjeti od poljoprivredne proizvodnje, a ovdje uspijeva i smokva. Za visoka vodostaja Jablaničko jezero doseže nekropolu stećaka.[2] Kostajnica se nalazi u predjelu zvanom Klis.[2][3]

PovijestUredi

Osmansko razdobljeUredi

U Kostajnici se nalaze ostaci velikog srednjovjekovnog grada Bokševca (lokalitet gradina) sa zidinama i ostacima temelja rimokatoličke crkve. Grad je bio kršćanska utvrda u vrijeme hercega Stjepana. Bokševac je bio u srednjem vijeku glavna tvrđava u župi Neretvi koju su Osmanlije zauzeli 1463. godine i porušili. Pretpostavlja se, da je kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, boravila u gradu Bokševcu, na putovanju iz Fojnice za Ston, Dubrovnik i Rim, prilikom bijega pred Turcima.

U blizini je današnjeg groblja je nekropola stećaka. U Bokševici su progonjeni kršćani tražili zaštitu u vrijeme turske okupacije. U velikoj pećini na lokalitetu Potočilo, kod potoka Piješćaka se tijekom turske okupacije skupljao vjerni puk na misu, a fratri su stizali iz Kreševa i Fojnice.

Razdoblje SFRJUredi

Danas je u pećini Gospin kip koji je izradio Josip Buzuk Joči i postavio u ovoj pećini kao znak zahvale. Kostajnica je filijala župe Obre. Stvaranjem Jablaničkog jezera prekinula se komunikacija sa župnim središtem, pa su 1962. godine vjernici u Kostajnici i okolnih sela izgradili područnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije. U Kostajnici je, prije rata obitavalo više od 500 stanovnika. Glavna gospodarska djelatnost bila je poljoprivreda i mnogi su živjeli u mnogim terenskim građevinskim poduzećima, u rudniku u Parsovićima i u tvornici zakovica u Buturović Polju. Prije rata u župnoj filijali Kostajnica bilo je 428 vjernika.

Rat u BiHUredi

Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kostajnica je devastirana i potpuno opljačkana[nedostaje izvor], dok je u Obrima uništena. Većina katolika s ovih područja protjerana je. Bokševica je opet pružila zaštitu progonjenim kršćanima.[2] Sigurnost su potom potražili dalje u drugim dijelovima BiH, poglavito u okolici Mostara, u Hrvatskoj i diljem svijeta.[3]

Nakon rataUredi

 
Kapela u Kostajnici

Crkva u Kostajnici obnovljena je u vrijeme župnika don Ante Ledića uz potporu talijanskog Caritasa, Vlade Republike Hrvatske i vjernog puka Kostajnice. Pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar blagoslovio je obnovljenu crkvu 10. listopada 1999. godine. Izvršeni radovi nisu bili adekvatni i dovoljni, pa su vjernici izvršili obnovu unutrašnjosti i vanjske zidove te dijelove krova koji su prokišnjavali i zvonik u potpunosti.[2] Mještani se vraćaju u Kostajnicu, a nije ih obeshrabrio ni zločinački čin ubojstva obitelji Anđelić.[2]

Interes za povratak u Kostajnicu je velik i ne prestaje, imovina se ne prodaje, vlasnicu kuće obnavljaju svojim novcem, dok općina i županija pomažu infrastrukturu. Vjernici se najviše okupljaju na Veliku Gospu. Za godišnje odmore intenzivnije dolaze i često su cijeli godišnji odmor u Kostajnici. Kod Kostajnice je katoličko groblje s kapelom.[2] Kapelu je sagradio vjernik puk Kostajnice, a kip je darovao župnik don Josip Majić 2018. godine.[3] Hrvati se susreću s problemom nedopuštenog prisvajanja svojih zemljišta na atraktivnim lokacijama za vikendice uz obalu Jablaničkog jezera, od strane Bošnjaka.[4] Godine 2018., u Kostajnici je živjelo tek 14 osoba.[3]

StanovništvoUredi

1991.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[5]: ukupno: 428

  • Hrvati - 427
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

2013.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 39

  • Hrvati - 33
  • Bošnjaci - 6

GalerijaUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. kolovoza 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Katolički tjednik Kostajnica u konjičkom Klisu živi uz obnovljenu crkvu 15. travnja 2019. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 KTA VELIKA GOSPA U KOSTAJNICI OKUPILA RASELJENE VJERNIKE Kostajnica, 17. kolovoz 2018. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  4. Večernji list Ivan Kaleb: U Kostajnici Bošnjaci Hrvatima otimaju i prisvajaju zemlju' 10. rujna 2011. (pristupljeno 8. veljače 2020.)
  5. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske povezniceUredi