Kostajnica (Konjic, BiH)

Kostajnica je naseljeno mjesto u općini Konjic, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Kostajnica
Kostajnica na karti BiH
Kostajnica
Kostajnica
Kostajnica na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska
Općina/Grad Konjic
Zemljopisne koordinate 43°42′58″N 17°48′32″E / 43.716°N 17.809°E / 43.716; 17.809Koordinate: 43°42′58″N 17°48′32″E / 43.716°N 17.809°E / 43.716; 17.809
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 39
Crkva Uznesenja BDM, Kostajnica u Klisu, Konjic.jpg
Crkva Uznesenja BDM, Kostajnica u Klisu 2018.

ZemljopisUredi

Nalazi se u dolini Neretvice na krajnjem sjeveru Hercegovine te je nastanjena hrvatskim stanovništvom. Politički pripada Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a crkveno Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Smještena je ispod Bokševice na obali Jablaničkog jezera. Kroz Kostajnicu teče Blučica rijeka koja se u Kostajnici ulijeva u Jablaničko jezero. Kraj oko Kostajnice je šumovit. Klima je blaga i ugodna, čemu pridonosi planina Bokševica, koja štiti od prodora hladnih vjetrova i pruža vodu. Zbog toga stanovnici su mogli živjeti od poljoprivredne proizvodnje, a ovdje uspijeva i smokva. Za visoka vodostaja Jablaničko jezero doseže nekropolu stećaka.[2] Kostajnica se nalazi u predjelu zvanom Klis.[2][3]

PovijestUredi

U Kostajnici se nalaze ostaci velikog srednjovjekovnog grada Bokševca (lokalitet gradina) sa zidinama i ostacima temelja rimokatoličke crkve. Grad je bio kršćanska utvrda u vrijeme hercega Stjepana. Bokševac je bio u srednjem vijeku glavna tvrđava u župi Neretvi koju su Turci zauzeli 1463. godine i porušili. Pretpostavlja se, da je kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, boravila u gradu Bokševcu, na putovanju iz Fojnice za Ston, Dubrovnik i Rim, prilikom bijega pred Turcima. U blizini je današnjeg groblja je nekropola stećaka. U Bokševici su progonjeni kršćani tražili zaštitu u vrijeme turske okupacije. U velikoj pećini na lokalitetu Potočilo, kod potoka Piješćaka se tijekom turske okupacije skupljao vjerni puk na misu, a fratri su stizali iz Kreševa i Fojnice. Danas je u pećini Gospin kip koji je izradio Josip Buzuk Joči i postavio u ovoj pećini kao znak zahvale. Kostajnica je filijala župe Obre. Stvaranjem Jablaničkog jezera prekinula se komunikacija sa župnim središtem, pa su 1962. godine vjernici u Kostajnici i okolnih sela izgradili područnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije. U Kostajnici je, prije rata obitavalo više od 500 stanovnika. Glavna gospodarska djelatnost bila je poljoprivreda i mnogi su živjeli u mnogim terenskim građevinskim poduzećima, u rudniku u Parsovićima i u tvornici zakovica u Buturović Polju. Prije rata u župnoj filijali Kostajnica bilo je 428 vjernika. Tijekom velikobošnjačke agresije je devastirana i potpuno opljačkana, dok je u Obrima uništena. Većina katolika s ovih područja protjerana je. Bokševica je opet pružila zaštitu progonjenim kršćanima. [2] Sigurnost su potom potražili dalje u drugim dijelovima BiH, poglavito u okolici Mostara, u Hrvatskoj i diljem svijeta.[3] Crkva u Kostajnici obnovljena je u vrijeme župnika don Ante Ledića uz potporu talijanskog Caritasa, Vlade Republike Hrvatske i vjernog puka Kostajnice. Pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar blagoslovio je obnovljenu crkvu 10. listopada 1999. godine. Izvršeni radovi nisu bili adekvatni i dovoljni, pa su vjernici izvršili obnovu unutrašnjosti i vanjske zidove te dijelove krova koji su prokišnjavali i zvonik u potpunosti.[2]

 
Kapela u Kostajnici

Mještani se vraćaju u Kostajnicu. Mještane nije obeshrabrio ni zločinački čin ubojstva obitelji Anđelić.[2] Na Badnjak 2002. u terorističkom napadu vehabija Muamer Topalović u obiteljskoj kući Anđelića ubio Anđelka Anđelića i njegove dvije kćerke Maru i Zorku, a teško ranio sina Marinka.[4] Teroristov motiv ubojstva katoličkih Hrvata je bio muslimanski sukob s pravoslavnim Srbima, kako je rekao u epizodi serijala Krvni delikti Federalne TV. Izjavio je da je sukob Srba i Muslimana 1993. Muslimanima pokvario Ramazan, jer se dogodio na zadnji dan Ramazana, pa je ubojica Topalović odlučio "njima" namjenski za osvetu izabrao Božić".[5] Topalović je osuđen na 35 godina zatvora, a ranjeni članovi obitelji su sudskim putem 2010. godine zatražili nadoknadu štete. Nakon višegodišnjeg povlačenja po sudovima, obitelj je izborila da bi trebala dobiti satisfakciju i traženu odštetu od FBiH zbog ubojstva. Općinski sud u Konjicu je 2012. donio nepravomoćnu odluku da su Topalović i FBiH dužni solidarno isplatiti 201.590 maraka Marinku i još devet osoba. Županijski sud u Mostaru to je poništio. Vrhovni sud FBiH zahtjev za odštetu odbio je kao neosnovan, zaključivši da u ovom slučaju FBiH nije dužna da nadoknadi štetu. Ustavni sud BiH je 11. siječnja 2017. usvojio apelaciju oštećenih, utvrdivši da su im povrijeđena prava na pravedno suđenje, jer je Vrhovni sud proizvoljno primijenio važeće propise. Ustavni sud je ukinuo presudu Vrhovnog suda FBiH i naložio mu da po hitnom postupku donese novu odluku.[4] Interes za povratak u Kostajnicu je velik i ne prestaje, imovina se ne prodaje, vlasnicu kuće obnavljaju svojim novcem, dok općina i županija pomažu infrastrukturu. nije prodana i to je najvažnije. Vjernici se najviše okupljaju na Veliku Gospu. Za godišnje odmore intenzivnije dolaze i često su cijeli godišnji odmor u Kostajnici. Kod Kostajnice je katoličko groblje s kapelom.[2] Kapelu je sagradio vjernik puk Kostajnice, a kip je darovao župnik don Josip Majić 2018. godine. [3] Hrvati se susreću s problemom bošnjačkog nedopuštenog prisvajanja hrvatskih zemljišta na atraktivnim lokacijama za vikendice uz obalu Jablaničkog jezera.[6] Danas živi u Kostajnici živi tek 14 osoba.[3]

StanovništvoUredi

1991.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[7]: ukupno: 428

  • Hrvati - 427
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1

2013.Uredi

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 39

  • Hrvati - 33
  • Bošnjaci - 6

GalerijaUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. kolovoza 2019.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Katolički tjednik Kostajnica u konjičkom Klisu živi uz obnovljenu crkvu 15. travnja 2019. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 KTA VELIKA GOSPA U KOSTAJNICI OKUPILA RASELJENE VJERNIKE Kostajnica, 17. kolovoz 2018. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  4. 4,0 4,1 Bljesak.info Sa.M.: Obitelj Anđelić iz Konjica još uvijek traži pravdu na sudu, 23. veljače 2017. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  5. Dnevnik.ba Ispovijest zločinca: (VIDEO) Ubojica Topalović: Oni su nama pokvarili Bajram ‘93, pa sam namjenski izabrao Badnju večer i Anđeliće 3. listopada 2019. (pristupljeno 6. veljače 2020.)
  6. Večernji list Ivan Kaleb: U Kostajnici Bošnjaci Hrvatima otimaju i prisvajaju zemlju' 10. rujna 2011. (pristupljeno 8. veljače 2020.)
  7. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske povezniceUredi