Kronologija Domovinskog rata: svibanj 1991.


1. svibnja

uredi
  • Vlada Republike Hrvatske predložila je Saboru da uskrati suglasnost na nekoliko saveznih akata, među kojima je i na nacrt zakona o ukupnim rashodima budžeta i na nacrt zakona o tečajnim razlikama.[1]
  • Tridesetak velikosrpskih odmetnika napada hrvatska sela Potkonje i Vrpolje pokraj Knina - jedna osoba je ranjena, a više osoba oteto i odvezeno u Knin.[1]
  • Vrhovno državno vijeće odlučilo da Republika Hrvatska, ako jedinice JNA i dalje budu ometale ili otežavale uspostavu pravnog poretka u Republici, preispita svoj stav prema JNA te joj uskratiti financiranje.[1]
  • Kijevo, njegovi stanovnici i postaja MUP-a bivaju peti dan opkoljeni jedinicama JNA.[1]
  • Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske uputilo građanima poziv na referendum na kojemu bi se trebali izjasniti da li su za neovisnu, suverenu i samostalnu hrvatsku državu.[1]
  • U Benkovcu su četnici zapalili hrvatsku zastavu, samo trideset minuta nakon što je postavljena na zgradu pošte.[1]
  • Nepoznata osoba skinula hrvatsku zastavu s VUPIK-ova silosa u predgrađu Vukovara, a na pruzi Borovo – Novi Dalj eksplozijom je oštećena pruga.[1]

2. svibnja

uredi
  • U srpskom terorističkom napadu na autobus hrvatskog MUP-a u Borovu Selu, ubijeno 15 policajaca.[1]
  • U Polači kod Zadra napadnuta policijska ophodnja, tom prilikom iz snajpera smrtno ranjen policajac Franko Lisica.[1]

3. svibnja

uredi
  • Nakon masakra u Borovu Selu, predsjednik Republike Hrvatske dr. Tuđman izjavio: Nuđamo mir, nuđamo demokratski sporazum o rješenju svih pitanja, ali isto tako nećemo trpjeti dalje raspojasavanje terorizma u Hrvatskoj i nećemo trpjeti da se bilo kakvi planovi prave na račun hrvatske domovine.[1]
  • Predsjednik Tuđman otputovao u Beograd na sjednicu Predsjedništva SFRJ, na kojoj će biti govora o sigurnosnoj situaciji u Jugoslaviji i Republici Hrvatskoj.[1]
  • U proglasu Srpske narodne stranke iz Zagreba poziva se srpski narod u Hrvatskoj da se što prije odrekne nasilnih metoda djelovanja i dade otvorenu i javnu podršku svim demokratskim snagama u Hrvatskoj i Jugoslaviji.[1]
  • Inozemna sredstva informiranja o sukobima u Jugoslaviji ističu da raste opasnost od građanskog rata, a francuska televizija ocjenjuje da je riječ o klasičnom scenariju uvoda u vojni udar.[1]

4. svibnja

uredi
  • Potpredsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić u intervjuu za Radio-Beograd rekao kako su u Borovu Selu četvorica policajaca masakrirana, odsječene su im glave i na njima se na najbestijalniji način iživljavalo.[1]
  • State Department priopćio da je u sukobima na prostoru Republike Hrvatske poginulo najmanje 37 osoba, te da su prilike u Hrvatskoj vrlo napete i da postoji opasnost od daljnjih sukoba.[1]
  • Američki kongresmen Dick Swett pozvao članove Predstavničkog doma da osude terorističku djelatnost u Hrvatskoj.[1]
  • U povodu događaja u Hrvatskoj, kongresmen William Broomfield, obraćajući se američkom Kongresu, rekao kako američka vlada mora preispitati svoju politiku prema Jugoslaviji i srpskom tvrdoglavom staljinistu Slobodanu Miloševiću.[1]

5. svibnja

uredi
  • Na auto-cesti između Županje i Slavonskog Broda ispaljena dva projektila na vozača i automobil potpredsjednika Predsjedništva SFRJ Stipe Mesića.[1]
  • Barikade u svim selima vukovarske općine, svi prilazi Vukovaru blokirani.[1]
  • Na zboru građane srpske nacionalnosti u Šibeniku kazano da su od Miloševića svi ugroženi.[1]
  • Zbog prijetnji i pritisaka, iz vojvođanskog sela Novog Slankamena dnevno se iseli po jedna hrvatska obitelj.[1]
  • Austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock pokrenuo inicijativu kod ministara vanjskih poslova Europske zajednice da ujedinjena Europa pošalje u Jugoslaviju vojsku mira, jednu vrstu plavi šljemova ako oružani sukobi budu i dalje eskalirali.[1]

6. svibnja

uredi

7. svibnja

uredi
  • Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman u jednodnevnom posjetu Velikoj Britaniji razgovarao s ministrom vanjskih poslova Douglasom Hurdom i bivšom premijerkom Margareth Thatcher, koji su izjavili da se zalažu za takvu Jugoslaviju u kojoj će svi biti zadovoljni. Dr. Tuđman razgovarao i s bivšim predsjednikom britanske vlade Edwardom Heatom.[1]
  • U skladu s naredbom predsjednika hrvatske Vlade Josipa Manolića, u vukovarskoj općini uklonjene sve barikade koje su postavili Hrvati, no u selima gdje žive Srbi to nije učinjeno.[1]
  • Vođa Srpske narodne obnove Mirko Jović, u izjavi koju je dao za YUTEL, potvrdio da u njegovi sljedbenici iz Srbije bili u Borovu Selu na dan pogibije dvanaestorice pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.[1]
  • Četnička banda od 30 do 40 ljudi hodao protutnjala kroz Knin i uništila sve što je imalo bilo kakvu vezu s Hrvatskom.[1]
  • Srpski teroristi u Donjem Lapcu minama raznijeli kuću predsjednika Srpske narodne stranke Milana Đukića, a već ranije minirali i zapalili njegovu vikendicu.[1]
  • Tenkovi jedinica JNA iz Mostarske kasarne kretali se ulicama Mostara pripravljeni za vojnu intervenciju.[1]

8. svibnja

uredi
  • Zadarsko područje od preksinoć bez struje, srpski teroristi, vjerojatno oni isti koji su prije tri dana minirali vodovodna postrojenja, onesposobili 10-kilovoltni glavni dalekovod kojim se zadarsko i biogradsko područje napaja strujom.[1]
  • Poslanici srbijanskog parlamenta, izuzimajući nekoliko govornika, optužili vlast u Hrvatskoj za ustaštvo, fašizam i genocid nad Srbima.[1]
  • Britanski Times citirao predsjednika Tuđmana koji je kazao da će Hrvatska bude li napadnuta, tražiti vojnu pomoć od Washingtona i Londona.[1]

9. svibnja

uredi
  • NA SJEDNICI Predsjedništva SFRJ odlučeno je da se u Republici Hrvatskoj odmah obustavi kretanje oružanih formacija i naoružanih građana Republike Hrvatske, koju je vodio Josip Manolić, u Vukovaru se složili da treba uspostaviti komunikaciju organa vlasti koji su pobijedili na nedavnim izborima i oni su ti koji moraju preuzeti odgovornost.[1]
  • UPORNOST vojske da do kraja izvede planirane proljetne vježbe u zapadnoj Hercegovini stanje dovela do usijanja, pored zaustavljene tenkovske kolone u Pologu, narod zaustavio tenkove i kod Šuice.[1]
  • PUTEM Hrvatskog radija predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman obratio se Hrvatima u Bosni i Hercegovini i pozvao pučanstvo da se ukloni s ceste ispred tenkovskih kolona.[1]

10. svibnja

uredi
  • U KNINU osnovana prva pomorska milicija tzv. krajine, jer imamo 20 km obale, objasnio njezino osnivanje novinarima kninski šerif Martić.[1]
  • MIRKOVCI, selo nadomak Vinkovaca, nastanjen pretežno srpskim pučanstvom postalo središte srpskog terorizma u istočnoj Slavoniji.[1]
  • HRVATI bosanskograhovskog sela Uništa našli se u bezizlaznoj situaciji nakon što su ih opkolili Martićevi odmetnici, te selu zatvorili vodu i presjekli dovod električne energije. (pravi početak velikosrpske agresije na BiH)[1]

11. svibnja

uredi
  • SRBI iz Hrvatske brojnim prosvjednim skupovima osuđuju četnička teroristička divljanja u Hrvatskoj.[2]
  • VELIKA Britanija zatražit će od Europske zajednice da ona ponudi svoje posredovanje u jugoslavenskoj krizi, kako bi se spriječilo komadanje zemlje, javlja britanski list Guardian.[2]
  • OTTO von HABSBURG zahtijeva od EZ-a da prizna samostalnost Hrvatske.[2]

12. svibnja

uredi
  • U Zagrebu osnovano Društvo hrvatsko-srpskog prijateljstva koje će zauzimati za suživot Srba i Hrvata u skladu s temeljnim vrijednostima civilnog društva i vladavine prava.[2]
  • IZ VINKOVAČKE vojarne Đuro Salj ispaljena bez ikakvog razloga tri rafala iz teškog naoružanja koji su pogodili kuću Pave Marinića.[2]
  • U KNINU održan tzv. Babićev referendum o prisajedinjenju krajine Republici Srbiji.[2]

13. svibnja

uredi
  • NA PRAVOSLAVNU crkvu u Mirkovcima, iako se tome usprotivio seoski svećenik, Srbi postavili mitraljez.[2]
  • TALIJANSKI liberali izglasali da se Italiji vrate oduvijek njene Dalmacija i Istra i zatražili reviziju državnih međa.[2]
  • NARODNI zbor na Petrovoj Gori protekao u znaku gromoglasnog protesta i zviždanju više od pet tisuća Srba. Radi Bulatu, predsjedniku SUBNOR-a, kada je osudio zlodjela četnika vojvode Šešelja i teze o genocidnosti hrvatskog naroda.[2]

14. svibnja

uredi
  • VLADA Republike Hrvatske uputila oštar prosvjed Vladi Republike Srbije zahtijevajući da Srbija ubuduće na svom teritoriju ne dopušta organiziranje akcija upravljenih protiv Republike Hrvatske, te da liši slobode hrvatskih redarstvenika.[2]
  • NA IZLASKU iz Mirkovaca ubijen Branko Božić, a policajac Ivan Bartolić teže ranjen, na njih su pucali četiri maskirane osobe s četničkim obilježjima.[2]
  • MARTIĆEV pomoćnik Dušan Zelenbaba boravio je u Borovu Selu kako bi četničkim teroristima dao upute o daljnjem djelovanju u istočnoj Slavoniji te zbog konsolidacije redova nakon masakra u Borovu Selu.[2]
  • BRATIŠKOVCI, selo u šibenskoj općini, još uvijek se nalazi pod opsadom Martićevih odmetnika, čiji se broj neprestano povećava.[2]
  • INICIJATIVNI odbor Srpske narodne stranke u Zagrebu poslao Šibenčanima srpske nacionalnosti telegram u kojemu ih poziva na zajedničku obranu Hrvatske.[2]
  • STJEPAN Mesić, potpredsjednik Predsjedništva SFRJ, na sjednici Predsjedništva SFRJ-u Beogradu nije izabran za predsjednika Predsjedništva, jer srbijanski predstavnici nisu glasali za njega.[2]

15. svibnja

uredi
  • NAKON što je Srbije glasovala protiv Mesića kao novog predsjednika SFRJ, u Zagrebu, nakon povratka iz Beograda, dr. Tuđman održao konferenciju za novinare na kojoj je istako da će sada svijetu biti jasno tko je uzročnik jugoslavenske državno političke krize.[2]
  • SRBIJA je blokirala izbor predsjednika i time preuzela na sebe odgovornost za sve buduće posljedice, ali i pokazala tko zapravo onemogućuje demokratski rasplet jugoslavenske krize - izjavio u Ljubljani Milan Kučan, predsjednik Predsjedništva Slovenije.[2]
  • NAREDBOM ministra za unutarnje poslove Republike Hrvatske Josipa Boljkovca policijske stanice u Benkovcu i Obrovcu stavljaju se izvan snage i svi njihovi poslovi smatraju se nelegitimnim, a njihove poslove preuzima Policijska uprava u Zadru.[2]

16. svibnja

uredi
  • EUROPSKI parlament u Strasbourgu prihvatio novu rezoluciju o prilikama u Jugoslaviji, prema kojoj republike i pokrajine imaju pravo na miroljubiv način odlučiti o svojoj budućnosti.[2]
  • EKSTREMNI dio SDS-a donio odluku o prisajedinjenju krajine Republici Srbiji, što je utemeljeno na rezultatima provedenog referenduma.[2]

17. svibnja

uredi
  • SJEDNICA Predsjedništva SFRJ prekinuta, jer su prije stanke otišli S. Mesić, V. Tupurkovski i J. Drnovšek, predstavnici Hrvatske, Makedonije i Slovenije.[2]
  • HRVATSKA ima danas oko 4.762.000 stanovnika - to su prvi rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj.[2]

18. svibnja

uredi
  • TRIDESETAK martićevaca, koji su bili u zasjedi na teritoriju BiH, priveli trojicu hrvatskih policajaca koje su uhitili kod Bosanskog Grahova u Knin, priopćeno na konferenciji za novinare u MUP-u BiH u Sarajevu.[2]
  • KROZ Plaški prodefilirala skupina od tridesetak Plaščana u maskirnim uniformama, naoružanih vojnim oružjem - vodio ih je predsjednik Mjesne zajednice Plaški Nikola Medaković, te od zapovjednika policijske stanice Dušana Latasa zatražio da mu je preda.[2]
  • RADNICI hrvatske nacionalnosti glinske Prehrane žale se na uvrede i prijetnje zbog čega njih pedesetak na dolazi na posao, uključujući i rukovodilaca.[2]

19. svibnja

uredi
  • ODRŽAN referendum građana Hrvatske o budućnosti Republike - prema prvim podacima ZA suverenu Hrvatsku glasovalo 94 posto glasača izašlih na referendum, a za federaciju 5,2 posto.[2]
  • U GOLUBIĆU kraj Knina održana vojna parada Martićevih terorista.[2]
  • NEPOZNATI počinitelji bacili eksplozivnu napravu na kuću tajnika HDZ-a Hrvatske Dubice Franje Puškarića u naselju Baščinama.[2]
  • RADOVAN Karadžić, predsjednik SDS-a BiH, u Titovu Drvaru na javnoj tribini navijestio da će biti pripajanja, pa i dovoljno oružja, ako se ne postigne dogovor o mirnom rješenju jugoslavenske krize.[2]

20. svibnja

uredi
  • OBJAVLJIVANJEM presude (kazne zatvorom do tri godine i šest mjeseci), završeno suđenje šestorici Hrvata optuženih za oružanu pobunu pred Vojnim sudom u Zagrebu.[2]
  • STIPE MESIĆ u razgovoru s domaćim i stranim novinarima u Zagrebu rekao da će uskoro sazvati sjednicu Predsjedništva SFRJ kao predsjednik Predsjedništva.[2]
  • PREDSJEDNIŠTVO SFRJ, kao kolektivni šef države, postoji i može funkcionirati, usprkos činjenici što nije na vrijeme obavljen izbor njegova predsjednika, objavila Služba informiranja Skupštine SFRJ.[2]
  • BURNA noć u Glini i Petrinji - eksplozije, pucnji, požari.[2]
  • U SREDIŠTU Pakraca odjeknula snažna eksplozija postavljene mine.[2]
  • POTVRĐENO ukidanje američke pomoći Jugoslaviji zbog, kako se navodi, ponašanja rukovodstva Republike Srbije.[2]
  • PRIPADNICI tzv. Martićeve milicije sve se češće mogu vidjeti u Bihaću, na teritoriju BiH.[2]

21. svibnja

uredi
  • U BENKOVCU osvanuli leci s popisom imena uglednih Benkovčana ( 34 Hrvata i sedam Srba ), koje će, kako piše na letku, likvidirati srpski nacionalni otpor.[3]
  • U KNIN tzv. Martićevoj miliciji u posjet iz Beograda došao četnički vojvoda Vojislav Šešelj.[3]
  • KAPELICU rimokatoličke crkve Svetog Josipa na ulazu u Pakrac, vrijedan spomenik kulture iz 1865. godine, srušila podmetnuta eksplozija nepoznatog počinitelja.[3]
  • TERORISTI nedaleko Josipdola minirali dalekovod, zbog čega je bio u prekidu željeznički promet na relaciji Zagreb-Split.[3]

22. svibnja

uredi
  • HRVATSKA Vlada donijela odluku o neprimjenjivanju odredbi saveznog Zakona općenarodnoj obrani na teritoriju Republike Hrvatske.[3]
  • TEŠKA parlamentarna kriza u BiH, SDS-ovi ultimatumi pokazali da srpske poslanike ne zanima napad na jednog od ministara (Ostojića), već potpuna blokada i opstrukcije parlamenta, a sve po diktatu Radovana Karadžića, predsjednika SDS-a.[3]
  • POSLANICI srbijanskog parlamenta prihvatili prijedloge da se na sljedećoj sjednici podrži tzv. SAO Krajina i njeno pripajanje Srbiji.[3]
  • SKUPŠTINA Republike Slovenije konstatirala da je neizborom Stjepana Mesića, člana Predsjedništva SFRJ iz Republike Hrvatske, za predsjednika Predsjedništva SFRJ grubo kršen ustav SFRJ.[3]
  • RASTE napetost i neizvjesnost oko okupiranog šibenskog sela Bratiškovci.[3]
  • MINIRANA pruga Virovitica-Banova Jaruga između Brezina i Kukunjevca.[3]
  • PROVOKACIJE tzv. JNA na području Vrlike, a njezine akcije, tvrde mještani, usuglašene s akcijama samozvane Martićeve milicije.[3]

23. svibnja

uredi
  • RADOVAN Karadžić optužio SAD i predsjednika Busha da se javno miješaju u unutarnje stvari druge države, te da mu nije jasno kako Amerika ima prigovor na jedan demokratski (ne)izbor Stipe Mesića za predsjednika Predsjedništva SFRJ.[3]
  • OKLOPNE jedinice JNA izašle su na ulice Maribora i opkolile centar Teritorijalne obrane Slovenije. -Radi se o pokušaju da se u Sloveniji isprovocira konflikt sličan onome u Splitu i da se bez uvođenja ratnog sranja izvrši djelomična okupacija Slovenije - rekao Janez Janša, ministar obrane Republike Slovenije.[3]
  • SKUPŠTINA Republike Slovenije stavila moratorij na služenje vojnog roka slovenskih mladića u JNA.[3]
  • DVADESETAK istarskih policajaca srpske nacionalnosti odbilo po zadatku otići u Slavoniju, te se žalilo pulskom SDS-u, Miloševiću i Vladi Srbije.[3]
  • ZLOGLASNI Martićevci uhitili više od 40 Hrvata iz Kruševa.[3]
  • U Polaču u benkovačkoj općini pristigla tri tenka JNA, stanovnici Polače odmah postavili barikade na cestu, ne dopuštajući im ulazak u središte sela.[3]
  • U SRBIJI prisvojili više od 30 poslovnica Dubrovačkog trgovačko-turističkog sistema, čime su oštetili Hrvatsku za više od 30 milijuna njemačkih maraka.[3]

24. svibnja

uredi
  • PREDSJEDNIK Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđmanu dvodnevnom posjetu Italiji i Svetoj Stolici.[3]
  • PREDSJEDNIŠTVO Slovenije priopćilo javnosti da JNA više nije slovenska.[3]
  • PREDSJEDNIŠTVO Skupštine općine Maribor noćnu akciju Armije i otmicu zapovjednika TO Slovenije za istočnu Štajersku Vladimira Miloševića ocijenilo kao čisti terorizam i napad na suverenost Republike Slovenije.[3]

25. svibnja

uredi
  • U Bileći došlo do sukoba civilne i vojne nadležnosti nad kamionom s oružjem, dok vojni tužitelj ne dopušta istragu MUP-a BiH, iz Bileće bježe civili.[3]

26. svibnja

uredi
  • KOMANDA vojne pošte u Zagrebu najavila da će 28. i 29. svibnja jedinice Ratnog zrakoplovstva prema redovnom planu obuke provoditi vježbovne aktivnosti s povećanim naletom aviona.[3]
  • U IVANJICI, bosanskohercegovačkom mjestu nadomak Dubrovnika, Srbi postavili barikade i prijeteći lovačkim puškama pretresali putnička vozila, uzimajući sve što im se prohtjelo pred očima trebinjskih policajaca.[3]

27. svibnja

uredi
  • PREDSJEDNIK Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić izjavio da neće ići na sjednicu Predsjedništva SFRJ, koju je sazvao Sejdo Bajramović, nelegalni predstavnik Kosova, jer on nema pravo sazivati sjednice.[3]
  • TIJEKOM promocije Srpske narodne obnove u Prištini, vođa te stranke Mirko Jović obećao da se pohodi na Hrvatsku neće zaustaviti sve dok se u cijelosti ne oslobode svi Srbi zatočeni od vječnih srbomrzaca Hrvata.[3]

28. svibnja

uredi
  • PREDSJEDNIK Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman obavio na stadionu NK Zagreba u Zagrebu smotru Narodne garde te ovaj čin označio kao povijesni, začetak hrvatskih oružanih snaga.[3]
  • ZA sudjelovanje u tragičnim događajima u Borovu Selu osumnjičeno 40 osoba.[3]
  • U NARODNOJ skupštini Srbije izdano priopćenje o razgovoru predstavnika Narodne skupštine i vlade s delegacijom tzv. SAO krajine, u kojem se kaže da su rezultati referenduma od 12. svibnja, kojim je izražena želja stanovnika Krajine za ujedinjenje sa Srbijom, izraz političke volje srpskog naroda u Krajini.[3]

29. svibnja

uredi
  • NIJE uspio pokušaj koordinatora i nelegalnog predstavnika Kosova u Predsjedništvu SFRJ Sejde Bajramovića da održi sjednicu Predsjedništva SFRJ, pozivu se nisu odazvali predstavnici Makedonije, BiH, Slovenije i Hrvatske.[3]
  • ČLAN Predsjedništva SFRJ Vasil Tupurkovski se nelegalnim sjednicama Predsjedništva SFRJ, jer makedonski parlament priznaje jedino Stipu Mesića za predsjednika Predsjedništva SFRJ.[3]
  • INFORMATIVNA služba Pete armijske oblasti priopćila da su 27. svibnja iz tvornice TAM Maribor nasilnim putem, uz prijetnju oružjem i pod zaštitom Teritorijalne obrane Slovenije, oteta četiri borbena vozila vlasništvo JNA.[3]

31. svibnja

uredi
  • U Hrvatskom Saboru prihvaćena Deklaracija o kršenju prava hrvatske amnjine u Republici Srbiji i u autonomnim pokrajinama Vojvodini i Kosovu.[3]
  • U Zagreb doputovao iz Kanade novoimenovani pomoćni biskup zagrebački mons. Juraj Jezerinac.[3]


Izvori

uredi
  1. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af ag ah ai aj ak al am an ao Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 1. svibnja – 10. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  2. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af ag ah ai aj Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 11. svibnja – 20. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.
  3. a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af ag ah Hrvatski spomenar. Hrvatski informativni centar. Dogodilo se 21. svibnja – 31. svibnja. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. siječnja 2021.