Otvori glavni izbornik
Bista fra Luje Maruna na kninskoj tvrđavi.

Fra Stjepan Alojzije[1] (Lujo) Marun (Skradin, 10. prosinca 1857. - Knin, 15. siječnja 1939.) je bio hrvatski franjevac (Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja‎) i misionar. Pionir je i utemeljitelj hrvatske arheologije.

Rođen je u Skradinu 1857. godine. U Sinju je išao u gimnaziju, a u Visovcu na rijeci Krki franjevački novicijat. Dok je bio župnim pomoćnikom u Drnišu, radio je svoja prva iskapanja.

1886. je godine predvodio istraživanje na području bazilike sv. Marije u Biskupiji, kad se i pronašlo temelje ove bazilike.[2]

1888. je godine fra Lujo Marun otkrio ostatke ranosrednjovjekovne crkve sv. Cecilije na položaju Cecela, nedaleko od Stupova kod sela Biskupije. 1892. je godine objavio tek kratak izvještaj o otkriću, a sljedeće godine i tlocrt crkve. O nalazu je 1901. pisao i Frano Radić. Godina 1950. i 1951. provedena su revizijska arheološka istraživanja pod vodstvom Stjepana Gunjače, koji je 1955. i objavio njihove rezultate.[3]

14. svibnja 1892. godine pronašao je dio kamene trojne pregrade koja ima Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta [4]

1893. je osnovao prvi arheološki muzej u Hrvatskoj, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Kninu, otvoren u Splitu 83 godine poslije. Ondje je pohranio isključivo spomenike hrvatske prošlosti i borbe za slobodu.

Pokrenio je 1895. prvi časopis za srednji vijek među Hrvatima i Južnim Slavenima općenito, časopis Starohrvatsku prosvjetu.[5]

1898. je uspio spasiti kninsku tvrđavu od rasapa djelovanjem uskopoduzetničkih motiva. Budući da je izgubila važnost, njena je kamena građa bila izglednom metom za rušenje radi dobivanja kamena izgradnja. Da bi spasio ovaj prvorazredni spomenik fortifikacijske arhitekture je tvrđavu i njenih petnaestak građevnih objekata kupio za 4000 forinta te je tako došao do prostora za gradnju nove muzejske zgrade.[6]

1908. je vodio prva istraživanja Bribirske glavice, a koja s kraćim prekidima traju do danas, a istražena je tek jedna petina površine unutar zidina. [7] Još je onda uvidio značaj ove lokacije za hrvatsku povijest, pa ju je nazvao "Hrvatskom Trojom".[8] Ondje je za 10.000 kruna dao sagraditi zgradu za čuvara i smještaj nađenih hrvatskih arheoloških spomenika.[6]

1912. je na mjestu rimskog Burnuma, blizu Ivoševaca kod Kistanja, započeo istraživanja, budući da je ondje nekada bila i srednjovjekovna crkvica s grobljem.[6] Našao je nekoliko antičkih ulomaka, među kojima je bio dio većeg rimskog natpisa.[6] Ondje je njegovo Društvo otkupilo zemljište koje je iznajmilo bečkom Arheološkom institutu.[6]

Kad je vodio arheološka istraživanja na lokalitetu vrela rijeke Cetine (crkva sv. Spasa), zamalo je pritom stradao od lokalnog pravoslavnog stanovništva.

1917. je napustio kninski samostan zbog nesporazuma s gvardijanom, ali je i dalje živio u Kninu.[6]

Nakon rata u raspadnutoj Austro-Ugarsku ulaze vojne snage Antante, pa s njima i Italija. Na zadnji dan 1918. ušli su u Knin a Maruna uhitili te ga potom odveli u Italiju, u Anconu. Poslije deset dana zatočeništva pustili su ga, a on se vratio u Kninu. Marun, kao pravi hrvatskih domoljub, nije se mirio s talijanskom okupacijom hrvatskih krajeva, pa tako i Knina. Protjeran je iz talijanske okupacijske zone.

Stoga je otišao u Sinj, gdje je smjestio u sinjski samostan. Ondje je pokrenuo poduzetnički projekt kojem je bio cilj stvorit novac kojim bi se financirao rad na hrvatskim starinama. To svojevrsno rudarsko poduzeće nije donosilo dobit, a bilo je u suprotnosti sa zvanjem franjevca te je tako Marun zbog predanosti arheologiji 1920. isključen iz franjevačkog reda.[6]

Maruninom je zaslugom daroviti Frane Cota, kasnije poznati hrvatski kipar i arhitekt, mogao otići na studij kiparstva u Beč.

IzvoriUredi

  • HRT Lujo Marun - osnivač muzeja hrvatskih spomenika
  1. Knjižnica FFZG
  2. "GLASNIK SV. ANTE", KNIN, BROJ 1(8) SV.ANTE, GODINA V. 2004, STR. 52-57 Razgovor s dr-om Dušanom Jelovinom: Najstariji Gospin lik u Hrvata iz 11. stoljeća pronađen je u Biskupiji kod Knina. Razgovor vodio Marko Menđušić.
  3. Gunjača 1955, str. 65-66
  4. Svetislav Stjepan Krnjak: Hrvatski zavjeti križ, Zagreb-Hrvatska Kostajnica , 2006.
  5. [http://hrcak.srce.hr/81466 Sažetak: Fra Lujo Marun (1857. -1939.) utemeljitelj, misionar i vizionar hrvatske arheologije, Starohrvatska prosvjeta, Vol.III br.34 prosinac 2007.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 6,5 6,6 111 GODINA MUZEJA HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH SPOMENIKA (2) - Seljenje iz skučenih prostora, Slobodna Dalmacija, piše Hrvoje Gjurašin, 5. ožujka 2004.
  7. http://www.hkv.hr/izdvojeno/reportae/lj-krinjar/2524-bribirska-glavica-hrvatska-troja-12.html s dopusnicom
  8. http://www.sibenikregion.com/hr/kulturna-bastina/arheoloski-lokaliteti/bribirska-glavica.html